Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) ispričao se u utorak hrvatskoj javnosti zbog dokumentarnog filma “15 minuta – Masakr u Dvoru” koji je, kako ističu, izazvao utemeljene prosvjedne reakcije branitelja i pozornost medija, poručivši da su HAVC-ova tijela poduzela i poduzimaju sve mjere koje im omogućuju ovlasti kako bi se umanjila šteta nastala po hrvatsku javnost i kinematografiju.
“Žao nam je ako je projekt ’15 minuta – Masakr u Dvoru’, bacio sjenu na sva naša dosadašnja nastojanja, te se još jednom ispričavamo cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, a napose onom, s pravom najzainteresiranijem njezinom dijelu”, poručuju iz HAVC-a čiji je Upravni odbor u ponedjeljak na sjednici raspravljao o manjinskoj dansko-hrvatskoj koprodukciji “15 minuta – Masakr u Dvoru” koji je izazvao velike kontroverze u hrvatskoj javnosti.
Taj je projekt, ističe HAVC, “izazvao utemeljene prosvjedne reakcije branitelja i pozornost medija”.
Film je na natječaj za audiovizualnu proizvodnju prijavio Nukleus Film iz Zagreba, u suradnji s glavnim proizvođačem filma Final Cut for Real iz Kopenhagena.
Hrvatsko audiovizualno vijeće je 2014. godine tom projektu dodijelilo 250 tisuća kuna. Od toga je realizirano 200 tisuća, dok je ostatak Vijeće sustegnulo “zbog neurednog izvršavanja obveza, kršenja ugovora i procedura HAVC-a”.
Hrvatsko audiovizualno vijeće, ističe HAVC, u suradnji s Danskim filmskim institutom, postavilo je kao dodatni uvjet obvezu “korekcije neprihvatljivih navoda sadržanih u filmu i iskazanih u pojedinim nedostatnim ili pogrešnim natpisima uvrštenim u sam film.”
Nadležna tijela HAVC-a detektirala su probleme s ovim projektom “odmah nakon neregularnog prikazivanja nepregledanog (nekolaudiranog) filma na RTS-u 24. kolovoza 2015. godine”.
Od tada do danas, ističe se u priopćenju, “tijela HAVC-a poduzela su i poduzimaju sve mjere koje im omogućuju ovlasti, kako bi u nastalim okolnostima umanjile nastalu štetu po hrvatsku javnost i kinematografiju”.
Iz HAVC-a ističu da su razočarani načinom na koji je film u realizaciji izmijenjen a osobito činjenicom da je neodobren izašao u javnost. U suprotnom, nadležna tijela bi imala priliku učinkovitije intervenirati u objavljeni sadržaj, dodaju.
HAVC podsjeća da je ovaj film postao predmetom nezadovoljstva i pravnih postupanja svih njegovih tijela te povodom preispitivanja njihovih praksi “punih šest mjeseci prije velikog javnog napada na audiovizualni centar i njegove predstavnike, a kojem svjedočimo posljednjih dana”.
Audiovizualni centar na kraju naglašava da je izravno i neizravno, u nekoliko proteklih godina, svojim politikama sufinanciranja, specijalističkim natječajima, strateškim ulaganjem u nacionalne vojne resurse, a kroz strana filmska ulaganja učinio mnogo da temi Domovinskog rata otvori vrata hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva, na potpuno novi način.
Film su snimili danski redatelji Georg Larsen i Kasper Vedesmand, a bavi se ubojstvom deset duševno bolesnih i invalidnih osoba u Dvoru na Uni 8. kolovoza 1995. Izazvao je brojne reakcije u Hrvatskoj jer se u njemu implicira da su taj zločin počinili pripadnici Hrvatske vojske, iako nikada nisu utvrđeni počinitelji tog zločina.
Danas tribina zagrebačke HVIDR-e o kontroverznom danskom dokumentarcu
Ratni zapovjednik obrane Sunje pukovnik HV-a Ivica Pandža – Orkan u medijima je posvjedočio da toga dana u Dvoru nije bilo Hrvatske vojske. Zbog filma je podnio i kaznenu prijavu, ističući kako je paradoksalno da Hrvatska sufinancira film u kojem su autori iskrivili činjenice i za masakr u Dvoru na Uni lažno i neutemeljeno optužili Hrvatsku vojsku.
Pukovnik Pandža će o kontroverznom danskom dokumentarcu govoriti i na današnjoj konferenciji za novinare u Europskom domu u Zagrebu, koju organiziraju zagrebačka HVIDR-a, Udruga udovica hrvatskih branitelja grada Zagreba i Zagrebačke županije te Dokumentacijsko informacijsko središte. Na konferenciji će također sudjelovati autor dokumentarnih filmova Pavle Vranjican i osnivač središnjeg arhiva Ministarstva obrane RH-a dr. Josip Jurčević. Oni će predstaviti dokumente i izvorni video zapis o skandaloznom postupanju zaštitnog Danskog bataljuna UNPROFOR-a u Dvoru na Uni u vrijeme zločina, te tajanstvenoj povezanosti pripadnika tog bataljuna s mjestom zločina.