Na hrvatskom tržištu rada lani je bilo nešto više radnika nego ranijih godina, dok se broj umirovljenika malo smanjio. No to nije dovoljno da popusti pritisak na mirovinski sustav kojeg guši jedan od najlošijih omjera radnika u odnosu na umirovljenike u cijelom svijetu. Stručnjaci poručuju – treba raditi dulje i odgađati odlazak u mirovinu, izvještava tportal.
U studenome prošle godine u Hrvatskoj je bilo 1,58 milijuna osiguranika i 1,23 milijuna umirovljenika, pa je svakog umirovljenika uzdržavalo 1,28 radnika. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kažu da je broj osiguranika s kraja studenoga prošle godine treći u protekla dva desetljeća, a najveći je bio 1,61 milijun u studenome 2008., piše Slobodna Dalmacija.
Koliko to sustav može izdržati?
Hrvatska je osamdesetih godina prošlog stoljeća imala četiri osiguranika na jednog umirovljenika ili njih 400 na sto umirovljenika. Početkom devedesetih taj je odnos pao na tri uplatitelja doprinosa po umirovljeniku, da bi 1994. kliznuo ispod dva osiguranika po umirovljeniku. Danas, kada na sto umirovljenika imamo njih svega 128 koji uplaćuju mirovinske doprinose, odnosno 1,28 zaposlenih po umirovljeniku, pitanje je dokle sustav to može izdržati i koji je omjer kritičan.
‘O omjeru sloma ne mogu govoriti, ali mogu reći da Hrvatska ima najnepovoljniji omjer u Europi i jedan od najlošijih omjera u svijetu. Sigurno da četiri osiguranika može neusporedivo lakše financirati jednog umirovljenika nego jedan ili dva osiguranika. Očekivati pomake u nekom kratkom roku je teško, možemo malo pomaknuti odlazak u mirovinu jer ulazimo kasno na tržište rada. Nakon studiranja počinje se raditi gotovo u 30. godini, a u 63. se ide u mirovinu, tako da imamo vrlo kratak staž osiguranja’, kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
Navodi da je stopa sistemske ovisnosti, što pokazuje broj osoba koje plaćaju mirovinski doprinos u odnosu na 100 umirovljenika, u 2019. godini u Hrvatskoj bila 125, dok je prosjek za eurozonu 163; u Belgiji je stopa bila 174, u Bugarskoj 129, u Češkoj 171, Njemačkoj 168, Irskoj 272, Grčkoj 159, Španjolskoj 191, Francuskoj 144, Italiji 151, Luksemburgu 259, Mađarskoj 142, Nizozemskoj 213, Austriji 171, Poljskoj 173, Portugalu 141, Sloveniji 138, Slovačkoj 175, Finskoj 166, Švedskoj 239…
Živimo dulje, ali ne odlazimo mnogo kasnije u mirovinu
‘Živimo znatno dulje nego naši preci, ali ne odlazimo mnogo kasnije u mirovinu nego što su oni to činili. Životni nam je vijek na razini prosjeka cijelog EU-a i iznosi 81 godinu za žene i 77 do 78 godina za muškarce, a u mirovinu se odlazi sa 63 godine. Civilizacijski je napredak da živimo dulje, ali moramo raditi dulje, to neće spasiti mirovinski sustav, ali će ublažiti teškoće’ objašnjava Bejaković, dodajući da je jedan od velikih problema u Hrvatskoj to što se aktuarski ne kažnjava prijevremeno umirovljenje i dosta zemalja uvodi takozvanu aktuarsku pravičnost, kojom se za dulji rad i uplate u mirovinski sustav dobiva veća mirovina, i obrnuto, za manje godina uplata doprinosa ide manja mirovina.