Senat Sveučilišta u Zagrebu dodijelio je potpore za istraživanja iz zajedničkih sveučilišnih sredstava u 2016. u skladu s uobičajenom praksom i po propisanoj proceduri, rektor Damir Boras se kao aktivni znanstvenik prijavio na natječaj, nije bio u sukobu interesa, a spomenutu odluku Senata potpisao je po službenoj dužnosti.
Hrvatska televizija (HTV) objavila je u četvrtak kako je “HTV u posjedu dokumenta koji pokazuje kako je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras potpisao odluku o raspodjeli potpora za istraživanje u 2016. iz zajedničkih sveučilišnih sredstava što ne bi bilo neobično da se u raspodjeli ne nalazi i njegovo ime. Boras je tražio 80 tisuća kuna, a dobio 68.500 kuna, a odluku o tome je sam i potpisao”.
(FOTO) Objavljeni dokumenti koji pokazuju kako rektor Damir Boras sam sebi dodjeljuje novac
Tragom te vijesti, Hina je uputila upit Sveučilištu u Zagrebu s molbom za objašnjenje postupka prijavljivanja, recenzije i dodjele tih potpora. U iscrpnu odgovoru sveučilišna Ureda za odnose s javnošću, među ostalim, stoji kako je “rektor Boras, kao voditelj istraživačke skupine na Filozofskome fakultetu, morao istraživački projekt prijaviti izravno preko Sveučilišta zbog toga što je stopostotni zaposlenik Sveučilišta (a ne svoga matičnog fakulteta), a projekt nije prijavio u ime Sveučilišta nego u ime vlastite istraživačke skupine”.
Sveučilište: Rektor Boras nije u sukobu interesa, njegov projekt recenziralo je središnje Sveučilišno povjerenstvo
U priopćenju je istaknuto kako rektor Damir Boras nije bio u sukobu interesa što je argumentirano s tri razloga. Prvi je da rektor Boras nije ni na koji način sudjelovao u recenziji vlastitoga projekta (nego je to učinilo središnje Sveučilišno povjerenstvo), drugi je da Boras nije dobio maksimalni iznos potpore u iznosu od 80 tisuća kuna već je, upravo na temelju preporuke recenzenata, dobio 68.500 kuna, a treći je da je rektor Boras spomenutu odluku potpisao po službenoj dužnosti jer je riječ o odluci Senata Sveučilišta, a sve odluke Senata dužan je potpisati rektor. Odnosno, navedeno je, riječ je ne samo o uobičajenoj praksi nego i o propisanoj proceduri.
U priopćenju se podsjeća kako su, u skladu s odlukama Senata od 21. svibnja 2015., odnosno od 14. lipnja 2016., raspisani natječaji za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima (za 2015. i za 2016. godinu) te je utvrđen način raspodjele sredstava za namjensko institucijsko financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti na Sveučilištu u Zagrebu.
Kako se navodi, u oba slučaja primijenjeno je isto temeljno načelo raspodjele kao i odgovarajući recenzentski postupak. Tako su, primjerice, u 2016. ukupna sredstva koja je za tu namjenu dodijelilo Ministarstvo podijeljena u sljedeće tri kategorije: za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima (19 milijuna kuna), za pokriće indirektnih troškova Sveučilišta u Zagrebu (dva posto od ukupnog iznosa, to jest 446.521,38 kuna što je sukladno ugovoru potpisanom s Ministarstvom), te za zajednička sveučilišna sredstva u iznosu od 2.879.547,46 kuna.
Iz tih zajedničkih sveučilišnih sredstava izdvojeno je pak dva milijuna i 250 tisuća kuna za nabavu znanstvenih časopisa i knjiga, te ukupno pola milijuna kuna za potporu znanstvenim i umjetničkim istraživanjima u interdisciplinarnom području, u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji te ostalim istraživanjima prijavljenima izravno preko Sveučilišta.
Na natječaj su se mogli prijaviti svi kvalificirani zaposlenici Sveučilišta i njegovih sastavnica
Istaknuto je da su na oba spomenuta natječaja pravo prijave za potporu kao voditelji istraživačke skupine imali svi kvalificirani zaposlenici Sveučilišta i njegovih sastavnica – dakle ne samo rektor i prorektori nego i dekani i prodekani svih sastavnica, kao što imaju pravo prijaviti se na bilo koji drugi domaći ili međunarodni natječaj za znanstvene projekte (projekte HRZZ, europske projekte itd.).
“Zabraniti aktivnom i uspješnom znanstveniku da se javi na takav natječaj samo zbog toga što trenutačno obnaša čelnu dužnost u svojoj ustanovi bilo bi ne samo nekorisno (zabraniti aktivni znanstveni rad, kojega nema bez projekta, znači uništiti ili ozbiljno ugroziti desetljećima građenu znanstvenu karijeru) nego i proturječno – svi od čelnika akademskih ustanova očekuju da budu što bolji i uspješniji znanstvenici, a ne oni najmanje uspješni i produktivni”, navedeno je.
Objašnjeno je da su se na natječaj za potpore mogle prijaviti istraživačke skupine sastavljene od najmanje tri, a najviše osam istraživača, a jedna istraživačka skupina mogla je zatražiti potporu u iznosu od najviše 80 tisuća kuna. Postupak evaluacije i rangiranja pristiglih prijedloga provodila su pak vijeća područja na temelju prijedloga tročlanih povjerenstava, uzimajući u obzir specifične kriterije utvrđene za svako vijeće područja zasebno. Predsjednici vijeća područja zajedno s predsjednicima tročlanih povjerenstava činili su zajedničko Sveučilišno povjerenstvo, a njegov koordinator bio je prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju.
Nakon dovršetka prvoga kruga evaluacije i rangiranja pristiglih prijedloga po područjima, to zajedničko Sveučilišno povjerenstvo predložilo je Senatu način preraspodjele preostalih sredstava za potpore, kako između područja, tako i između sastavnica unutar pojedinog područja. Navedeno zajedničko povjerenstvo imalo je i dodatnu zadaću – predložiti Senatu raspodjelu zajedničkih sveučilišnih sredstava za potporu onim istraživačkim skupinama koje se nisu mogle prijaviti kroz odgovarajuća područna vijeća bilo zato što pripadaju interdisciplinarnome području, bilo zato što zbog administrativnih ili organizacijskih razloga istraživanja nisu mogli prijaviti preko sastavnica nego izravno preko Sveučilišta, što se, ocijenjeno je, “u medijskim napisima pogrešno opisuju kao ‘preko’ Rektorata”.
Od tih zajedničkih sveučilišnih sredstava dodijeljene su potpore za 12 skupina, od kojih je sedam skupina iz interdisciplinarnog područja (sa sljedećih sastavnica: Prirodoslovnomatematički fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet, Hrvatski studiji), četiri su skupine iz Sveučilišnoga Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji, a jednu potporu dobila je istraživačka skupina rektora Damira Borasa s Filozofskoga fakulteta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa