Srednju Italiju pogodila je serija potresa. Najsnažniji je bio magnitude 6,2 po Richteru. Ljudske žrtve i materijalna šteta su veliki. Je li i koliko Hrvatska spremna za takve i druge krizne situacije bila je tema emisije urednika i voditelja Domagoja Novokmeta. Gostovali su dr. sc. Jadran Perinić, ravnatelj DUZS-a, Alen Zorić, dopročelnik HGSS-a i Ivan Usmiani iz Službe za spašavanje života i djelovanje u kriznim situacijama HCK-a.
“Ovo su nenadane stvari, ali bitno je prostorno planiranje, odnosno preventivno planski poslovi”, rekao je Jadran Perinić, piše HRT.
“Zakon o civilnoj zaštiti koji smo donijeli prošle godine je nešto što nas vodi k efikasnom mehanizmu reakcije”, dodao je.
“Rok u kojem bi se kod ovakvih situacija mogla očekivati reakcija sa državne razine u Hrvatskoj ovisi o više faktora, primjerice udaljenosti područja kojem je potrebna pomoć ili o vrsti ugroze. U praksi lokalna razina najprije reagira, ali u ovakvim situacijama, poput potresa u Italiji, potrebna je pomoć države preko stožera civilne zaštite. Na nacionalnoj razini Vlada RH je najodgovornija”, pojasnio je.
“Treba krenuti od činjenice da smo svi mi u sustavu zaštite i spašavanja, od pojedinca, obitelji pa sve do države”, rekao je Ivan Usmiani. “Svjetske statistike pokazuju da je 98 posto spašenih iz ruševina spašeno od susjeda. Crveni križ pokušava progurati ideju samoodrživosti i ići u smjeru prevencije i edukacije”, rekao je. “Bitno je podići svijest građana da su svi u toj priči”, smatra Usmiani.
Prisjetio se migrantske krize u Hrvatskoj i rekao da tu nije bilo moguće ništa planirati. “Nije se moglo znati što će biti sutra. Ono što su naučili iz iskustva s poplavama u županjskoj Posavini je kako standardizirati humanitarnu pomoć. Događalo se da su ljudi donirali jako puno različitih stvari i to je stvorilo velike logističke probleme”, pojasnio je. Sada je to standardizirano i izrađena je jedna kutija na kojoj piše njezin točan sadržaj, koje su to potrebne namirnice. U slučaju neke nove krize, moći će se naći u svakom društvu Crvenog križa, ali i u trgovačkim centrima.
“HGSS broji oko 1300 volontera, djeluje kao volonterska udruga građana te pokriva teritorij cijele Hrvatske”, objasnio je Alen Zorić. Jako je teško motivirati ljude da su uključe u takav projekt, rekao je. Situacije su često nepredviđene i treba improvizirati. Tu ne smije biti greške, svaka greška se plaća ljudskim životom. Ljudi koje pozivaju da postanu članovi HGSS-a već se moraju baviti nekom od aktivnosti koje HGSS prepoznaje u svojim akcijama, pojasnio je. Nedavno su spašavali svoga člana, speleologa kojeg je prikliještila stijena. Sve je sretno završilo.
“Kada je čovjek motiviran, onda to funkcionira. Kada dođe poziv da se ide u akciju, tada se ide u akciju”. Nadodao je kako je HGSS jako prepoznat u svijetu i regiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa