Litvanski liječnik Dainius Pūras, posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda o pravu svih osoba na uživanje najviših standarda tjelesnog i mentalnog zdravlja, nakon devetodnevnog posjeta Hrvatskoj i razgovara s predstavnicima vlasti, međunarodnih organizacija i civilnih udruga te posjete brojnim ustanovama, ocijenio je početkom prosinca da su na području prava na seksualno i reproduktivno zdravlje “neki donositelji odluka u Hrvatskoj podložni utjecaju sve većeg broja organizacija povezanih s Crkvom, koje se protive ustaljenim instrumentima i mehanizmima promicanja i zaštite seksualnih i reproduktivnih prava žena”.
Dainius Pūras, rođen 1958., psihijatar je za djecu i mlade, profesor na Sveučilištu u Vilniusu, bivši član litvanskih liberalnih političkih stranaka. Od 2003. bio je član ugasle Liberalų ir centro sąjunga, a od 2006. do 2012. član stranke Lietuvos Respublikos liberalų sąjūdis. Razveden je i ima kći i sina.
Od 2014. posebni je izvjestitelj Ujedinjenih naroda (UN).
Između 2007. i 2011. bio je član UN-ovog odbora o pravima djeteta. Bio je savjetnik brojnih vlada, nevladinih organizacija i UN-ovih agencija i programa u području prava na zdravlje.
Posebni izvjestitelji neovisni su stručnjaci koje imenuje Vijeće za ljudska prava kako bi razmotrili i izvijestili o situaciji u zemlji ili na određenu temu ljudskih prava, navodi se na mrežnom sjedištu.
Položaj je počasni i imenovani stručnjak nije osoblje Ujedinjenih naroda, niti je plaćen za svoj rad. Izražava svoj stav u neovisnom svojstvu i ne predstavlja ni svoju vladu.
Pravo na zdravlje širok je pojam koji se može podijeliti u više posebnih prava kao što su prava na: majčinstvo, dijete i reproduktivno zdravlje; zdravo radno mjesto i prirodan okoliš; prevenciju, liječenje i kontrolu bolesti, uključujući pristup osnovnim lijekovima; pristup sigurnoj i pitkoj vodi.
Mandat posebnog izvjestitelja provodi se kroz različite aktivnosti. Predstavlja godišnja izvješća Vijeću za ljudska prava i Glavnoj skupštini, prati stanje prava na zdravlje u cijelom svijetu, utvrđuje opće trendove koji se odnose na pravo na zdravlje i obvezuje se na posjete zemljama, komunicira sa SAD-om i drugim zainteresiranim stranama glede navodnih slučajeva povrede prava na zdravlje i druga pitanja vezana uz mandat, promiče punu realizaciju prava na zdravlje kroz dijalog s relevantnim akterima sudjelovanjem na seminarima, konferencijama i stručnim skupovima.
Tijekom posjeta Hrvatskoj referendum o braku nazvao ‘regresivnom mjerom’
Iako ni jedan međunarodni dokument ne isključuje pravo nerođenog djeteta da se rodi, niti je u njima sadržano “pravo na pobačaj“, a s druge strane, pravo na život sadržano je u svim međunarodnim ugovorima koji se tiču ljudskih prava (članak 3. UN-ove Opće deklaracije o pravima čovjeka jasno kaže: Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost) i naš se ustavotvorac odlučio za izraz koji ne smije dovoditi u pitanje početak zaštite prava na život, budući da se odlučio za pojam „ljudsko biće“ koji obuhvaća rođenog, ali i nerođenog čovjeka, Dainius Pūras u Hrvatskoj se na konferenciji, na kojoj je trebao sumirati svoja zapažanja o ostvarivanju prava na standard tjelesnog zdravlja, mimo svojeg mandata i ovlasti, većinom bavio ocjenama korištenja i dostupnosti kontracepcije i reproduktivnih usluga u Hrvatskoj i seksualnim odgojem.
Ustvrdio je da “regresivne mjere kojima se ometa pristup sigurnom pobačaju i kontracepciji te podriva seksualni odgoj prikladan dobi mogu rezultirati kršenjem ljudskih prava, kao i da se čini da je došlo do novih pokušaja provedbe regresivnih mjera, uključujući i nedavno uvođenje nove definicije braka u Ustav te skorašnje donošenje odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona o pobačaju iz 1978. godine”.
Pūras se fokusirao na niz ideoloških tema kao da djeluje iz pozicije lijevo-liberalne nevladine organizacije koja se usko bavi svojim ideološkim temama, a ne iz pozicije institucije posebnog izvjestitelja za zdravlje Odbora za ljudska prava UN-a, upozorila je udruga U ime obitelji.
Zajedničko zalaganje volontera i podupiratelja U ime obitelji omogućilo je svim hrvatskim građanima da na najdemokratskiji način, unatoč protivljenju tadašnje Kukuriku vlasti, javno iskažu svoje vrijednosti i stav o braku, posvajanju i podizanju djece te obitelji. Ustav je najviši i temeljni pravni akt Hrvatske i odražava temeljne vrijednosti hrvatskog naroda – amandman na članak 61 kojim je Ustav promijenjen 1. prosinca 2013. – potvrdio je da je brak kao zajednica žene i muškarca temeljna vrijednost u Republici Hrvatskoj.
Pūras nije poštovao hrvatske institucije i pristrano je krenuo nametati određene vrijednosne obrasce koji nisu u skladu s demokratski izraženom voljom hrvatskih građana.
Stoga je udruga U ime obitelji izrazila nezadovoljstvo zbog vrlo tendencioznog i neprofesionalnog načina na koji je g. Dainiusa Pūras djelovao za vrijeme svojeg boravka u Republici Hrvatskoj.
“G. Pūras je docirao hrvatskoj vladi i hrvatskim građanima o tome da trebaju ispuniti partikularnu agendu lijevo-liberalnih udruga, poput toga da je referendum o braku i odlučivanje Ustavnog suda ‘regresivna mjera’, čime je obezvrijedio RH i njezine demokratske institucije, dok su opći standardi zdravstvene zaštite, koji se odnose na sve građane, bili u drugom planu Pūrasove ocjene devetodnevnog posjeta Hrvatskoj” poručila je U ime obitelji i naglasila kako ne prihvaća “ovakav kulturni imperijalizam kojime se pod krinkom borbe za pravo na zdravlje, mimo volje građana i ne poštujući institucije RH, pokušavaju nametnuti određeni vrijednosni obrasci.
Pismo s izrazom nezadovoljstva udruga je poslala na adrese predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića, predsjednika Sabora, Bože Petrova, ministra vanjskih i europskih poslova, Davora Ive Stiera, Visokog povjerenika za ljudska prava, Zeida Ra’ada Al Husseina, predsjednika Odbora za ljudska prava UN-a, Choi Kyong-lima, predsjednice Republike Litve, Dalije Grybauskaitė, ministra vanjskih poslova Republike Litve, Linasa Antanasa Linkevičiusa, predsjednika Vlade Republike Litve, Algirdasa Butkevičiusa, predsjednika Parlamenta Republike Litve, Viktorasa Pranckietisa, te litavskoj novinskoj agenciji.
Kada neokomunisti predstavljaju “normalnu demokraciju”
Zanimljivo se prisjetiti još jednog UN-ovog izvjestitelja i njegovog pristranog izvješćivanja.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je 2000. posebnog UN-ovog izvjestitelja za ljudska prava Jirija Dienstbiera. Tom je prigodom Dienstbier izrazio za dvodnevnog posjeta Zagrebu zadovoljstvo spremnošću nove Vlade da autoritarni režim zamijeni normalnom demokracijom, navodi HRT.
Dienstbier je nakon poduljeg razgovora s Račanovom potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović u kratkoj izjavi novinarima rekao da nekoliko mjeseci nakon izbora dobro napreduje proces demokratizacije. “Iako će, dugoročno gledano, to biti teško, upozorio je, jasna je volja nove Vlade da ozbiljno pokrene promjene kako bi jedan autoritarni režim zamijenila normalnim demokratskim režimom kakav imamo u Češkoj i u drugim zemljama”, rekao je tadašnji češki diplomat, kasnije član Češke socijaldemokratske stranke.
U svome izvješću Povjerenstvu UN-a za ljudska prava, koje je u Ženevi zasjedalo 20. ožujka 2000., osudio je slabo odvijanje procesa povratka u Hrvatskoj i BiH zbog nedovoljne političke volje. Među ostalim, upozorio je na začuđujuće mali broj Srba (8770) koji su se vratili u Hrvatsku s obzirom na procjenu od 300.000 izbjeglih Srba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa