Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je u Hrvatski sabor uputila prijedlog da sudac Vrhovnog suda Đuro Sessa bude predsjednik Vrhovnog suda umjesto Branka Hrvatina, kojemu 19. srpnja istječe mandat, potvrđeno je Hini iz predsjedničina Ureda.
O predsjedničinu prijedlogu svoje mišljenje trebaju dati svi suci Vrhovnoga suda na Općoj sjednici, zatim saborski Odbor za pravosuđe i tek nakon toga o tome odlučuje Sabor, a za izbor predsjednika Vrhovnog suda dovoljna je natpolovična većina zastupnika.
Za predsjednika Vrhovnog suda uz Sessu se kandidirao i predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić, no on je od kandidature odustao u subotu zbog, kako je objasnio u pismu predsjednici Republike, pritisaka kojima je izložen zbog poznanstva sa Zdravkom Mamićem.
Saborski Odbor za pravosuđe trebao bi do kraja tjedna provesti raspravu i pričekati mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda te zatim izabrati predsjednika.
Dosadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda Branku Hrvatinu, koji je taj sud vodio 12 godina, mandat istječe za devet dana.
Sabor se raspušta najkasnije do 15. srpnja, pa ima svega nekoliko dana za potvrđivanje novog predsjednika Vrhovnog suda.
Tko je Đuro Sessa?
Đuro Sessa šezdesetogodišnji je sudac u Građanskom odjelu Vrhovnog suda i bivši predsjednik Udruge hrvatskih sudaca.
Rođen je u Rijeci 26. prosinca 1957. Ranu je mladost proveo u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a potom 1980. Pravni fakultet u Zagrebu.
U pravosuđu je od 1982., kada je počeo kao sudački vježbenik Županskog suda u Sisku, 1984. polaže pravosudni ispit i iste godine postaje sudac Općinskog suda u Petrinji, zatim sudac Općinskog suda u Sisku, a od 1988. do 1993. radi kao sudac Općinskog suda u Zagrebu, kako se navodi na stranicama Vrhovnog suda RH. Godine 1991. postaje predsjednik Parničnog odjela Općinskog suda u Zagrebu.
Manje je poznat detalj iz njegove karijere kada je u razdoblju 1993. – 1996. obavljao dužnost konzula savjetnika u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u australskom Perthu. Na funkciji je predsjednika Općinskog suda u Zagrebu 1996. – 2004., a od 2008. sudac je Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Bio je i član pregovaračkog tima RH za pristupe EU za poglavlje 23. “Pravosuđe i temeljna ljudska prava”.
Godine 2015. jednoglasno je izabran za zamjenika predsjednika Savjetodavnog vijeća europskih sudaca na plenarnoj sjednici toga tijela koja je održana u Londonu. Savjetodavno vijeće europskih sudaca tijelo je Vijeća Europe u čijem su sastavu isključivo suci i koje se prvenstveno bavi pitanjima neovisnosti, nepristranosti i stručnosti sudaca.
Na čelu Udruge hrvatskih sudaca bio je u tri mandata od 2004. do 2017. kada ga nasljeđuje Damir Kontrec.
Sessa je poznat po oštrim odgovorima u medijima.
> Đuro Sessa: Pupovac poziva na pobunu, na potezu su tijela RH koja pokreću kazneni progon
Za Narod.hr Sessa je 2014. komentirajući izjavu Milorada Pupovca, da hrvatski sudovi sude prema nacionalističkim kriterijima, istaknuo da i sve kada bi i konkretna odluka bila pogrešna, u što ne želi ulaziti – to ne može biti povod ozbiljnom, odgovornom, savjesnom političaru da se razmeće takvim općim ocjenama na račun sudbene vlasti.
„Optužiti cijelu jednu vlast u Republici Hrvatskoj (RH) da je šovinistička, pristrana i poticana rasnim razlozima prelazi sve do sada viđene granice folklora. Pupovca brani saborski imunitet i na potezu su tijela RH koja pokreću kazneni progon jer Pupovac poziva na pobunu“, naglasio je Sessa komentirajući izjavu predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Milorada Pupovca (a odnedavn predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te predsjednik SDSS-a).
“To je zaista zastrašujuće i ne mogu zamisliti da se može dogoditi bilo gdje osim u Hrvatskoj“, ocijenio je tada Sessa.
> Pupovac: etnički motivirana suđenja i presude mogu dokumentirati
Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Milorad Pupovac reagirao je na Sessin komentar ističući da “sudac Sessa, kao i neke njegove kolege u proteklom razdoblju, govori o sudskim stvarima umjesto da govori o pravnom meritumu tih stvari. Sudac Sessa umjesto da govori pravnim jezikom upušta se u izricanje političkih kvalifikacija i ocjena o namjerama mojeg javnog djelovanja.”
Đuro Sessa komentirao je također i Pupovčev navodni privatni posjet u zatvoru nepravomoćno osuđenima na 139 godina zatvora za ratni zločin u Trpinji mjesec dana uoči rasprave na Vrhovnom sudu koji se u javnosti protumačio kao pritisak na sud.
“Prije svega valja smatrati da je takav postupak rukovođen plemenitim samaritanskim namjerama, ali onda bi bilo važno i da ostane u zoni diskrecije. Kako je g. Pupovac političar i kako su svima njima puna usta dojma i slike koju javnost može steći, morao je biti svjestan da se može steći takav dojam i da je teško da će bilo tko misliti nešto drugo. To još više kada se radi o nepravomoćno presuđenima za teške ratne zločine”, istaknuo je Sessa za Večernji list.
O lustraciji
Upitan u istom razgovoru 2016. za Večernji list je li za njega kao suca Vrhovnog suda provediva lustracija, kaže da je to političko pitanje s kojim se suočavaju ili su se suočile sve zemlje bivšeg socijalističkog lagera.
“Europski sud za ljudska prava, a i Venecijanska komisija, rekli su da je lustracija moguća jedino u uvjetima drastičnog mijenjanja sustava iz komunističkog u višepartijski demokratski sustav. Kako je to vrijeme prošlo, mislim da sudska procesna lustracija nije izgledna. Ali da bi se mogli otvoriti arhivi, da bi se moglo znati tko je bio izravno uključen u zatiranje ljudskih prava i da konačno u našoj stvarnosti preokrenemo situaciju u kojoj su perjanice bivšeg represivnog sustava arbitri demokracije za to nikada nije kasno”, poručio je Sessa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa