Ivan Malenica postao je ministar uprave u srpnju 2019., kada je na čelu tog ministarstva naslijedio Lovru Kuščevića koji se našao pod istragama USKOK-a, a javnosti je najpoznatiji po onemogućavanju održavanja referenduma o pravednijem izbornom zakonu.
Malenica je najmlađi ministar u Plenkovićevoj vladi, rođen 1985. godine, a dekan Veleučilišta u Šibeniku postao je u 32. godini života nakon što se jedini prijavio za natječaj. Prije toga nije bio medijski eksponiran, pa niti poznat u stranačkim krugovima, a Plenković ga je predstavio kao čovjeka koji se “razumije u pitanja i teme javne uprave i svega povezanog s nadležnostima uprave”.
Malenica je diplomirao na pravnom fakultetu u Splitu, a 2013. godine postao je student poslijediplomskog doktorskog studija Pravnog fakulteta u Zagrebu na smjeru Javno pravo i uprava. Isto tako obnašao je dužnost člana županijske skupštine Šibensko-kninske županije od 2009. do 2017. godine.
Stric mu je jedan od osnivača HNS-a
Maleničina obitelj rodom je iz sela Brištani kod Drniša. Njegov otac Ante bio je dugogodišnji direktor poduzeća Ceste Šibenik d.o.o, stric Frane Malenica je jedan od osnivača HNS-a u Šibeniku i aktualni direktor šibenske tvrtke Vodovod i odvodnja.
U prvom intervjuu iznosio neistine o GI Narod odlučuje
U svojem prvom intervjuu kao ministar, Malenica je ustvrdio da “među […] 40.000 nevažećih daleko preteže broj nevažećih potpisa zato što su bili dvostruki – njih oko 8000”, kao da je to bio razlog za odbacivanje referenduma.
Iz GI Narod odlučuje tada su odgovorili kako su prikupili 10 posto više potpisa nego što je bilo minimalno potrebno za referendum, a Ministarstvo uprave je u svojoj provjeri diskvalificiralo toliko potpisa da nedostaje njih 0,88 za prvo, odnosno 2,02 posto potpisa za drugo referendumsko pitanje.
Istaknuli su i kako se u izvješću ministarstva navodi da je među 40.000 odbačenih potpisa najviše onih za koje Ministarstvo tvrdi da su nečitki ili je pogrešno upisana znamenka OIB-a.
“Za većinu se tih 30.000 potpisa može ustanoviti da su ih dali konkretni birači – imenom i prezimenom i OIB-om – što znači da se sukladno Ustavu njihov potpis trebao priznati kao valjan, no svejedno su po proizvoljnim kriterijima diskvalificirani. Dakle, suprotno onome što tvrdi novi ministar uprave, među odbačenim potpisima daleko preteže broj onih koji su proizvoljno proglašeni nevažećima po političkoj direktivi premijera Plenkovića, koji se protivi raspisivanju referenduma o promjeni izbornog sustava.”, istaknuli su iz inicijative.
Bio je prolaznik beogradske ‘Regionalne akademije za demokraciju’ 2013. godine
Hrvatskoj je javnosti gotovo nepoznato da je Ivan Malenica još 2013. godine postao alumnijem ‘Regionalne akademije za demokraciju’ s adresom u glavnom gradu Republike Srbije, Beogradu.
Na fotografiji se može vidjeti kako je Malenica sudjelovao u radu Akademije zajedno sa Stjepanom Čurajem, budućim zastupnikom HNS-a i koalicijskim partnerom Andreja Plenkovića, a jedan od predavača na seminaru “Reforma sigurnosnog sektora na zapadnom Balkanu” bila je Marija Pejčinović Burić, u to vrijeme buduća ministrica vanjskih poslova u Vladi Andreja Plenkovića i čelnica Vijeća Europe.
“Projekt ‘Regionalna akademija za demokraciju: oblikovanje europske budućnosti Balkana – izgradnja nove političke kulture i političke elite‘ jedinstvena je inicijativa za izgradnju političkog kapaciteta na zapadnom Balkanu, uz potporu Europske komisije, koju provodi sedam organizacija civilnog društva, članica Mreže škola političkih studija koje djeluju pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Ove škole, članice Mreže, imaju zajednički cilj obučiti sljedeću generaciju političkih, ekonomskih, društvenih i kulturnih lidera u zemljama u tranziciji”, navodi se na stranici te Akademije.
Poticanje prava manjina iznad političkih i nacionalnih interesa
Kada je riječ o sedam organizacija koje su dio ovog projekta, među njima se nalaze po jedna iz svake države bivše Jugoslavije, isključujući Sloveniju i uključujući Kosovo: srpski Beogradski fond za političku izvrsnost, makedonski Centar za istraživanje i kreiranje politika, Albanska škola politike, kosovski Institut za političke studije, hrvatska Akademija za politički razvoj, Škola za političke studije iz BiH te crnogorska Škola za demokratsko liderstvo.
Zaključno, vrijedi spomenuti kako ‘Regionalna akademija za demokraciju’ u svom promotivnom videu ističe kako je namijenjena već etabliranim političkim akterima koji će u bližoj budućnosti sudjelovati u najvišim političkim vodstvima te dodaju kako organizacija teži oblikovanju ljudske infrastrukture koji će pomoći očvrsnuti trenutne demokratske procese i podržati ljudska prava i prava manjina iznad političkog ili nacionalnog interesa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa