Predsjednička debata na HRT-u, jedina na kojoj će sudjelovati svih osmero predsjedničkih kandidata, izazvala je mnoge reakcije. Mainstream mediji uglavnom se zabavljaju anketama u stilu “Tko je od kandidata ostavio najbolji dojam?”, slučajno ili namjerno prešućujući važnu informaciju koju je plasirala kandidatkinja Marija Selak Raspudić. Ona je prozvala kandidatkinju Možemo Ivanu Kekin da joj kampanju vodi Josip Jagić – čovjek koji je prije nekoliko godina na društvenim mrežama ubijanje svećenika nazvao “dobrim starim vremenima”.
>Možemo imao presicu o građanskom odgoju, a njihov PR žali za vremenima kad je ljevica ubijala svećenike
Selak Raspudić u debati prozvala Kekin zbog Josipa Jagića
U jučerašnjoj predsjedničkoj debati Selak Raspudić je imala više verbalnih okršaja s ekstremno lijevom kandidatkinjom stranke Možemo Ivanom Kekin. U jednom od njih spočitala je Kekin da joj kampanju vodi Josip Jagić koji je u javnosti poznat po slavljenju vremena u kojima su se ubijali svećenici. Spomenula je pritom i da je Jagić povezan s aktualnim predsjednikom Zoranom Milanovićem – za vrijeme njegove vlade Jagić je radio kao glasnogovornik u Ministarstvu zdravstva.
“…Vaš PR-ovac Josip Jagić, u javnosti poznat kao onaj koji ubijanje svećenika naziva dobrim starim vremenima, je radio kao glasnogovornik u Ministarstvu zdravstva u Milanovićevoj vladi…”, rekla je Selak Raspudić.
Jagić 2022. ubijanje svećenika nazvao ‘dobrim starim vremenima’
Hrvatska javnost u siječnju 2022. svjedočila je nevjerojatnom ispadu katolikofobije i govoru mržnje javnih osoba na X-u.
Nakon što je novinar Indexa Gordan Duhaček uz oznaku smješka, sa simpatijama napisao kako je “hrvatska ljevica uvijek bila radikalno anticrkvena” te da “nitko nije poubijao više hrvatskih katoličkih svećenika od Hrvata ljevičara”, javio se Josip Jagić, čovjek zadužen za PR i sve nastupe platforme Možemo.
On je u komentaru napisao: “Dobra stara vremena”.
Ova skandalozna izjava izazvala je mnogobrojne reakcije ponajprije s desnog političkog spektra. Ipak, to nije bilo dovoljno da se Možemo jasno ogradi od svog “čovjeka iz sjene”.
Jagić se pokušavao izvući na ironiju
”Zaboravio sam kako internet ne trpi ironiju. Naravno da ne mislim da ikoga treba na ikoji način diskriminirati po vjerskoj ili drugoj osnovi. Žao mi je što se ovo protumačilo kao podrška nasilju ili bilo čemu goremu”, napisao je tada Jagić čime se, po izbijanju afere, pokušavao opravdati.
>Nikica Jelavić pokreće dvije tužbe protiv Kekinovih; obuhvatio je i Benčić
Josip Jagić – “Čovjek iz sjene” blizak ekstremno lijevoj njemačkoj stranci
Prema javno dostupnim informacijama, Josip Jagić diplomirani je politolog. Bio je dugogodišnji glavni urednik Business.hr-a i novinar Poslovnog dnevnika. Godine 2014. obnašao je dužnost glasnogovornika Ministarstva zdravstva, za mandata SDP-ovog Siniše Varge, u vrijeme Kukuriku Vlade Zorana Milanovića. Vlasnik je tvrtke Signal media te suvlasnik Melden komunikacija.
Jagić je poznat i kao PR stručnjak platforme Možemo te savjetnik stranke i gradonačelnika Tomaševića. Na svom X profilu naziva se “čovjekom iz sjene”.
Josip Jagić pisao je tekstove za zakladu “Rosa Luxemburg”. Riječ je o zakladi bliskoj ekstremno lijevoj stranci Die Linke u Njemačkoj, stranci sljednici komunističke partije Istočne Njemačke.
Na toj stranici moguće je pronaći Jagićeve tekstove, među kojima je: “Velika pobjeda ljevice u Hrvatskoj” napisana nakon parlamentarnih izbora 2020. U tom tekstu Jagić piše:
“Dvadeset i četiri sata nakon izbora hrvatska javnost slaže se da su dva pobjednika ovih izbora. Jedan su spomenuti konzervativci oko HDZ-a, dok je drugi Nova ljevica u nastajanju okupljena oko široke zeleno-lijeve koalicije (Možemo!, Zagreb je naš, Nova Ljevica, Orah, Radnička fronta, Za grad)”.
Na stranici je također dostupna Jagićeva analiza parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. U njoj, među ostalim, Domovinski pokret naziva krajnjom desnicom, a njegovo isključivanje iz vlasti “dobrim vijestima za Hrvatsku”.
Njemačka stranka Die Linke – sljednica Komunističke partije Istočne Njemačke
Kako bismo ocrtali obilježja ekstremno lijeve njemačke stranke “Die Linke”, iz Hrvatskog tjednika (u članku objavljenom na HKV-u) prenosimo neke podatke.
Naime, HT navodi kako je stranka Die Linke od njemačke savezne vlade tražila odgovore na pitanja o navodnim ‘hrvatskim nacionalistima i neofašistima u Saveznoj Republici Njemačkoj’.
Zastupnici Ljevice navode, prije postavljanja triju pitanja, kako je u Frankfurtu, Darmstadtu i Offenbachu prikazan film Jakova Sedlara o Jasenovcu u kojemu se iznose krive brojke o usmrćenju 83 do 100 tisuća logoraša kako se to službeno tvrdi, a film da je pohvalio tadašnji hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji se povoljno izrazio i o jednom časniku 13 nacističke SS-divizije. Potom, da u Njemačkoj često nastupa rock bend ‘Thompson’ koji veliča ustaški režim povezan s njemačkim nacizmom i hvali u svojim pjesmama ubijanje Židova i Srba u Jasenovcu.
Stranku Die Linke smeta Thompson, komemoracija na Bleiburgu…
Zamjerka se odnosi i na nastup bivšega hrvatskoga ministra vanjskih poslova Zvonimira Šeparovića u Offenbachu, kome se uzima za zlo djelovanje Hrvatskoga etičkog sudišta. Ista zamjerka odnosi se na navodno ekstremno desničarskoga moderatora Velimira Bujaneca koji je u prošlosti pozirao s kukastim križem.
Denuncijacija ide dalje pa se spominje govor bivšega hrvatskog admirala Davora Domazeta Loše koji navodno iznosi teorije zavjere s antisemitskim, rasističkim i antisrpskim izjavama.
Onda je riječ o svećeniku Tomislavu D. u Offenbachu koji napada one koji kritiziraju ustaše, a to su po njemu ‘neokomunisti, antikršćani i slobodni zidari’.
Dalje se citira ‘Dokumentacioni arhiv austrijskoga otpora’ u kojemu se napadaju skupovi u Bleiburgu kao najveće sastajalište hrvatskih i europskih nacionalista i neofašista. I onda dolazi ‘šlag na torti’, tvrdnja kako su brojni njemački neonacisti i plaćenici sudjelovali u ‘Jugoslavenskom ratu’, (misle na Domovinski rat ), pa su neki čak prokrijumčarili oružje iz Hrvatske u Njemačku i to jednu strojnicu hrvatske proizvodnje ‘Pleter’.
Nakon ovih navoda njemački filokomunisti postavljaju Vladi u Berlinu tri pitanja s pet potpitanja kakve spoznaje ima o navedenim podatcima, a Vlada na to lakonski odgovara: Der Bundesregierung liegen hierzu keine Erkentnisse vor ili u prijevodu: Savezna vlada nema o tome spoznaje.