Vladimir Šeks rođen je 1943. u Osijeku gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.
Kao 20-godišnjak učlanio se u Savez komunista Jugoslavije, a 1967. završava Pravni fakultet u Zagrebu. Bio je vrlo uspješan student i sve je ispite položio u prvom ispitnom roku. Odličan uspjeh na fakultetu i članstvo u Komunističkoj partiji su mu omogućili brzo napredovanje, pa je pred „Hrvatsko proljeće“ dogurao do mjesta zamjenika općinskog tužitelja u Vinkovcima.
Uspješnu karijeru u državnom tužiteljstvu nastavio je u Osijeku gdje je dospio do mjesta zamjenika Okružnog javnog tužitelja, a to mu prekida PTT- afera. Pokrenuo je istragu protiv nekih ljudi iz „državne bezbednosti“ koji su kontrolirali pisma građana. Komunistička partija, u to vrijeme u žaru obračuna s Hrvatskim proljećem i bilo čime što je mirisalo „hrvatski“, izbacuje ga iz svojih redova i sa posla.
Izbačen je i iz Hrvatske odvjetničke komore i našao se na cesti kao i tisuće drugih Hrvata u to teško vrijeme.
Zbog tvrdnje da “JNA treba organizirati kao Wermacht u vrijeme Hitlera” izrečene 1981., osuđen je na trinaest mjeseci zatvora. Kasnije će tvrditi da mu je suđeno zbog hrvatskog nacionalizma, međutim u optužnici stoji gore navedena tvrdnja da se radilo o „protudržavnoj djelatnosti“. Četiri godine odgađa zatvor i za to vrijeme brani skupinu beogradskih disidenata, između ostalog i Vojislava Šešelja. U zatvor odlazi 1985. u Staru Gradišku i tamo služi robiju sedam mjeseci.
Nakon izlaska iz zatvora sudjeluje u osnivanju nevladinih organizacija za ljudska prava.
Jedan je od osnivača i utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice
Među prvima se uključio u osnivanje demokratskih stranaka i uvođenje višestranačja, te rušenje komunističkog totalitarizma. Jedan je od osnivača i utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice, posebno na području Osijeka i Slavonije. Niz neodmjerenih izjava dalo mu je epitet stranačkog jastreba. Nakon prvih višestranačkih izbora izabran je za potpredsjednika Hrvatskog sabora, a bio je i glavni kreator prvog hrvatskog Ustava poznatijeg kao “Božićni ustav”. Za državnog je tužitelja imenovan 1992., a poslije toga je 1994. postao potpredsjednik Vlade RH.
2003. postaje predsjednik Hrvatskog sabora na krilima pobjede Ive Sanadera, kojem je uz Branimira Glavaša bio jedan od glavnih saveznika u borbi protiv Ivića Pašalića.
U vrijeme progona hrvatskog generala i heroja Domovinskog rata Ante Gotovine, ostao je zapamćen po bešćutnoj i skandaloznoj izjavi: „Locirati, identificirati, uhititi i transferirati!“. Ta izjava ga je pratila godinama u hrvatskoj javnosti, a on sam se kasnije opravdavao da tu krilaticu nije smislio on nego VONS. Nakon oslobađajuće presude generalima Šeks je izjavio da bi se volio sresti sa Gotovinom u četiri oka i objasniti mu sve o toj izjavi. Njih dvojica su se susreli na zagrebačkom groblju Mirogoj i rukovali se.
Biran je u svaki saziv Hrvatskog sabora od osamostaljenja do današnjih dana i jedan je od najdugovječnijih političara na hrvatskoj sceni.
Vladimir Šeks je danas podnio ostavku na mjesto parlamentarnog zastupnika i postao posebnim savjetnikom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za ustavno – pravna pitanja.
Vladimir Šeks je u lipnju prošle godine, za 25. obljetnicu HDZ-a, dao intervju za narod.hr u kojem je istaknuo kako kao sudionik ostvarenja stoljetnih težnji i snova hrvatskog naroda-ostvarenja samostalne i demokratske Hrvatske, kaže da mu je providnost dala šansu da bude na ključnim mjestima stvaranja hrvatske države, kao jedan od glavnih autora “Božićnog ustava”, ustavne odluke o suverenosti i samostalnost Hrvatske, Deklaracije o proglašenju Hrvatske suverenom i samostalnom državom, te odluke o raskidu državno pravnih sveza s Jugoslavijom 1991. godine.