Usuret izborima za Europski parlamentt Amsterdamska koalicija, kao i svi ostali, objavila je listu kandidata za izbore za Europski parlament. Možda je najzanimljivija osoba na listi kandidata Amsterdamske koalicije za Europarlament ona koje na toj listi – nema. Dugogodišnji zastupnik u EP iz redova IDS-a, a prije toga dugogodišnji župan Istre, Ivan Jakovčić. On je, pritisnut aferama, ponajviše vezama s Dankom Končarom, biznismenom koji je karijeru počeo u SFRJ pronevjerom “društvenih sredstava” a nastavio je u tranzicijskoj Rusiji gdje se obogatio na prilično netransparentan način, odustao od kandidature.
Valter Flego, IDS
Bivšeg istarskog župana koji je postao europarlamentarac mijenja sadašnji istarski župan koji će gotovo sigurno postati europarlamentarac, obzirom da je prvi na listi Amsterdamske, Valter Flego. No i njemu oko vrata visi Uljanik: Nedavno su ga, uz povike “IDS lopovi”, građani Pule i radnici Uljanika gađali hranom i prskali vodom iz boca koje su imali kad je izašao je pred nezadovoljne radnike koji su prosvjednim hodom središtem Pule htjeli spriječiti propast Uljanika, te ga zalili pivom. Pokušao se obratiti radnicima, ali nije uspio zbog zvižduka koji su dolazili iz mase.
Flego je, naravno, inzistirao da novac za Uljanik i plaće mora dati Vlada, a novac uložiti strateški partner.
A samo dvije godine ranije, u hotelu “Histria” u Puli Flego i gradonačelnik Pule Boris Miletić dodijelili su nagradu direktoru Uprave „Uljanika” Gianniju Rossandi, odnosno brodogradilištu Uljanik, nagradu Istriana. Sad peru ruke od Rossande, koji za razliku od škvera kojeg je vodio nije propao – sagradio je vilu i kupio jahtu i dva stana.
“Uporno sam posljednje dvije godine tupio gradonačelniku Pule Borisu Miletiću i županu Valteru Flegi što se događa u „Uljaniku”. Izvještavao sam ih o lošoj situaciji koja prijeti katastrofom! Ništa mi nisu vjerovali, jer ja sam samo radnik, koji nema baš velike škole i pričam napamet bedastoće! Vjerovali su isključivo Upravi i sada se vidi tko je, nažalost, bio u pravu!” – rekao je nedavno vijećnik u Skupštini Istarske županije, inače dugogodišnji zaposlenik brodogradilišta „Uljanik”, za “seebiz.” „Svi su oni znali što se događa u škveru, ali su dozvolili da ih Uprava farba”.
Svoj kredibilitet za upražnjeno Jakovčićevo mjesto Flego je pokušao dokazati i lobiranjem u EK, tražeći da Europa spasi Uljanik – ali kod posve nebitnih ljudi iz drugog i trećeg ešalona eurobirokrata, poput potpredsjednika Europskog parlamenta Pavela Teličke koji ima vikendicu u Istri, ali ne i utjecaja na odluke EK. Te sastanke je možda i ugovorio Jakovčić.
Pored Uljanika, Flego se u nacionalnim medijima pojavljivao, osim u vijestima koje se tiču županije i turizma, 2014. kad je kao gradonačelnik Buzeta završio pred sudom pod optužbom da je mimo zakona digao sebi i suradnicima plaću iznad za tu funkciju propisanih 18.201 kunu mjesečno, bruto i s dodacima za staž, na 21.741 kunu, te tako sebi priskrbio nepripadajuću imovinsku korist od 66.000 kuna a suradnicima 175.000 a oslobođen je optužbi. Inače, prije nego je Vlada donijela novi pravilnik, do 2010., imao je plaću od 24.724 kuna bruto, odnosno preko 15.000 kuna neto.
Jozo Radoš, GLAS
Jozo Radoš se može pohvaliti diplomama iz dva posve različita područja, završio je Filozofski fakultet i Elektrotehnički fakultet, oba u Zagrebu. U politici je još od vremena Franje Tuđmana, kad je kao član koalicije bio kandidat za gradonačelnika Zagreba, no Franjo Tuđman ga nije odobrio. Bivši je ministar obrane u Račanovoj vladi s kojom je njegov HSLS bio u koaliciji, zaslužan za rezanje vojnog proračuna i otkaze velikom broju aktivnih vojnika, uglavnom branitelja, koji su završili u prijevremenoj mirovini. Usto, znatno je srezao vojni proračun zbog “demilitarizacije” koju je provodila Račanova vlada, nakon čega Hrvatska više nikad nije povratila vojnu moć koju je imala devedesetih. Prepolovio je vojni rok, koji je 2008. i posve ukinut. Planirao je i bitno smanjiti plaće vojnome osoblju, no to nije ostvareno.
Ostao je zapamćen po ocjeni da bi “s obzirom na ukupnu skalu mogućih ratnih operacija i agresivnih postupaka eventualnih napadača utemeljenih na suvremenim tehnološkim vojnim dostignućima, hrvatske oružane snage mogle bi imati ograničene mogućnosti samostalnog odgovora”. Odnosno, da da imamo vojsku koja se nikom ne bi bila u stanju oduprijeti. Usto je ocijenio da je vojska prevelika, da za nju izdvajamo previše novca, da su vojnici prestari, i da zbog svega toga moramo vojsku smanjiti za – 13.500 zaposlenih.
Kada je HSLS pod vodstvom Dražena Budiše odlučio napustiti Račanovu vladu, Radoš je bio bio među osnivačima nove pro-vladine, lijeve stranke “Libra”, i postao je njen predsjednik. No unatoč tome, na mjestu ministra obrane ga je zamijenila Željka Antunović. Kasnije se njegova Libra spojila s HNS-om Radimira Čačića i Vesne Pusić. Kad se HNS rascijepio zbog pretrčavanja Ivana Vrdoljaka u redove vladajuće HDZ-ove koalicije, pristupa Glasu.
Kao zastupnik HNS-a u Europskom parlamentu 2015. je podržao je usvajanje odredaba u završnoj verziji Izvješća o ljudskim pravima i demokraciji, kojima se proziva Republiku Hrvatsku i njezine građane zbog referendumskog odlučivanja o ustavnoj zaštitu braka i kojim se nameće redefinicija braka svim državama članicama EU.
Zoran Bahtijarević, HSS
Treći na listi nije političar – već liječnik. Zoran Bahtijarević je dječji kirurg zaposlen u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu, bivši V.D. ravnatelja te iste bolnice, i liječnik nogometne reprezentacije. Do sad nije bio aktivan u politici, a kandidat je HSS-a Kreše Beljaka.
Kaže da će u Europarlamentu, bude li izabran, zastupati djecu i “ranjive skupine”, nije rekao koje točno, a ne želi djelovati u hrvatskoj politici jer smatra da je prljava. EU je, kaže, mjesto gdje može pomagati “ranjivim skupinama”. Izgledi da prođe su praktički nikakvi, jer je sama Amsterdamska rekla da se nadaju osvojiti dva mandata.
No u pozadini bi moglo biti i to što Bahtijarević nije mogao pristupiti natječaju za ravnatelja klinike u kojoj je radio zbog formalnih uvjeta koje traži Kujundžićevo ministarstvo – nije niti profesor niti docent, već liječnik-specijalist.
Inače, dr. Bahtijarević je od svibnja 2016. do siječnja 2018. bio VD ravnatelja, a Inspekcija Ministarstva zdravstva naložila je Klinici u prosincu 2017. da provede natječaj za novog ravatelja, utvrdivši da se Zoran Bahtijarević nekoliko mjeseci nezakonito nalazio na navedenom mjestu. Naime, klinika može imati Vršitelja dužnosti najdulje godinu dana, nakon čega je potrebno provesti natječaj i imenovati ravnatelja.
Silvano Hrelja, HSU
Iako razmjerno mlad, s 61 godinom, Silvano Hrelja je već dugi niz godina predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik od 2003. godine. Radio je u Uljaniku, kao inženjer sigurnosti, a bio je aktivan sindikalist, te glavni povjerenik sindikata u Uljaniku, a zatim regionalni i županijski povjerenik SMH-a za Istru.
U ovom sazivu u Sabor je ušao na listi koalicije SDP-HNS-HSS-HSU. Unatoč tome, podržao je Plenkovićevo “preslagivanje” Vlade u svibnju 2017., kad je Most istu napustio. No iako je 2011. bio jedan od osnivača Kukuriku – koalicije, te postao jedan od čak 4 saborska zastupnika inače marginalnog HSU-a na zajedničkoj koalicijskoj listi, prije toga je u Saboru, u svom drugom mandatu od 2007. do 2011., bio koalicijski partner Ive Sanadera.
Iz redova njegove stranke, koju vodi od svoje 50. godine starosti, je i dugogodišnja ravnateljica HINA-e Branka Valentić čiji je mandat vrlo upitne legalnosti, jer ju je imenovalo Upravno vijeće koje nije moglo donositi nikakve odluke jer je dvojici od pet članova istekao mandat, i koja je često objavljivala dezinformacije, naročito o udruzi U ime obitelji i inicijativi Narod odlučuje, a pod kojom je HINA postala svojevrsni ljevičarski agitprop.
Tea Mičić – Badurina, PGS
Ekonomistica, zamjenica predsjednika PGS-a, riječka Gradska vijećnica, predsjednica Odbora za međunarodnu i međugradsku suradnju grada Rijeke, te građanska aktivistica. Iako je već gotovo 20 godina u politici, nije nadišla regionalni okvir i zapravo je nepoznata široj javnosti.
Nacionalnim se temama zbog svog lokalnog angažmana nije bitnije ni bavila, a usto je rijetko javno istupala, pa je poznat njen stav uglavnom samo o onim lokalnim: Velika je protivnica izgradnje LNG terminala, zagovornik je decentralizacije, a ujedno i pobornik spašavanja brodogradnje, odnosno 3. maja, novcem središnje države. Za to što je uprava Uljanika iz redova koalicijskih partnera iz Amsterdamske, IDS-a, nenamjenski potrošila gotovo milijardu kuna odgovornom smatra Plenkovićevu vladu: “… moralna je obveza (vlade) da sada iščupa 3. maj i da poduzme sve kako bi se vratila pozajmica od preko 500 milijuna kuna. Država se ponašala kao loš gospodar i zbog toga što je omogućila da uprava Uljanika potroši gotovo 900 milijuna kuna nenamjenski. Zbog toga treba ispitati postoji li kaznena odgovornost čelnih ljudi Uljanika”, rekla je u studenom prošle godine.
Valja zabilježiti da je kritizirala što grad Rijeka troši velik novac na održavanje “Galeba” i toga da se troše gradski milijuni na “stari ruzinavi brod” dok je grad pred bankrotom a za važne stvari nema novca, no zato jer smatra da bi troškovi održavanja tog “dijela hrvatske kulturno-povijesne baštine” bili znatno manji kad bi se brod prebacio na suhi vez i kad bi se brod uvrstio u muzej nesvrstanih i Josipa Broza Tita.
Marina Gradišer, Demokrati
Još jedna osoba bez ikakvog političkog iskustva, liječnica s doktoratom s PMF-a, iz područja biologije. Stručnjak za dijabetes. Nema apsolutno nikakvih izgleda proći u Europarlament zbog niskog mjesta na listi, a tu je da bi listi dala ugled i kredibilitet, kao onoj koja nudi mlade, progresivne i pametne ljude.
Kandidatkinja je malo poznate stranke “Demokrati”, koju vodi Mirando Mrsić, bivši ministar u vladi Zorana Milanovića koji je kasnije, kad je stranku preuzeo Bernardić, iz nje izbačen.
Mrsić je predstavio Marinu Gradišer, kandidatkinju Demokrata na listi Amsterdamske koalicije za izbore za Europski parlament. Prim.dr.sc. Marina Gradišer rođena je 1976. u Zagrebu, gdje je diplomirala na Medicinskom fakultetu 2000. godine. Specijalizirala je Internu medicinu-uže područje iz endokrinologije i dijabetesa, usavršavala se u inozemstvu (Stipendistica Klinike Mayo u Americi te Sveučilišta za endokrinologiju i dijabetes u Perugi). Marina Gradišer radi u Županijskoj bolnici Čakovec.
Za liječnicu rođenu 1976. je prioritet “Europa jednakih šansi u kojoj će njezini građani imati jednake uvjete za uspjeh bez obzira iz koje države, naroda ili područja dolazili.” Njeni politički stavovi nisu poznati javnosti, a uz nju se ne vežu nikakve afere – što je i logično, jer niti se kad bavila politikom niti je kad bila na nekom rukovodećem mjestu.
Diana Topčić Rosenberg (GLAS)
Dopredsjednica GLAS-a, Brođanka koja živi u Zagrebu. Ekonomistica, magistrirala javnu upravu. Aktivistica, uglavnom je radila kao savjetnica nevladinih udruga, ali i ministarstva obrazovanja. Najzanimljiviji njen angažman je onaj u upravnom odboru Adopte, udruge za potporu usvajanju djece.
Pobornik je posvajanja djece od strane istospolnih parova. Udruga Adopta je oštro kritizirala referendum o braku i inicijativu U ime obitelji, poručivši kako “navedena inicijativa djecu bez odgovarajuće roditeljski skrbi i instituciju posvajanja koristi isključivo kao argument u borbi protiv istospolnih zajednica, ne brinući zapravo samoj djeci. To smatramo neprimjerenim i oštro osuđujemo.”
Kritizirala je i predloženi obiteljski zakon rekavši prošle godine u intervjuu za t-portal: ‘Ne znamo ni za jedno provedeno istraživanje koje bi usporedilo kompetencije potencijalnih posvojitelja koji su u braku u odnosu na one u izvanbračnim zajednicama da budu dobri roditelji posvojenoj djeci. Zakon ne bi u startu smio diskriminirati određene grupe ljudi i navoditi da je to isključivo mogućnost za osobe u bračnoj zajednici, a za sve ostale u iznimnim slučajevima, ako je to iz opravdanih razloga za svako dijete’. Njena udruga je oštro kritizrirala odredbe predloženog obiteljskog zakona, prema kojima bi izvanbračni parovi mogu posvajati djecu samo u slučaju postojanja opravdanih razloga na strani djeteta.
Damir Novotny (HSS)
Ekonomski strateg HSS-a, i ekonomski analitičar. Nekim svojim stavovima o ekonomiji više spada na desnicu nego na ljevicu, poput onog da u socijali treba napraviti reda i da svi koji mogu raditi i trebaju raditi, zagovornik privatizacije koji smatra da je javni sektor tako drag kako HNS-u tako i GLAS-u prevelik, stvara manjkove, nije dovoljno učinkovit, te istiskuje osjetno uspješniji i učinkovitiji privatni sektor.
Damir Novotny je bio član Savjeta Hrvatske narodne banke, te konzultant brojnim tvrtkama, no tvrtka Gemini Consulting d.o.o. za poslovno savjetovanje koju je vodio je završila u stečaju. “U Hrvatskoj imamo nekoliko sličnih firmi. Sve su u problemima. Napravili smo program sanacije koji smo predložili Poreznoj upravi, ali on nije prihvaćen”, pravdao se Novotny kad je otvorena predstečajna nagodba nad tom tvrtkom koju je osnovao veliki njemački koncern, a njome je upravljao Novotny. “Zbog krize u Srbiji, BiH i Makedoniji, sve je stalo. U Hrvatskoj je bitno smanjen opseg poslovanja. Nadamo se će se kroz EU fondove povećati potražnja za konzultantskim uslugama i sad na tome najviše radimo.”
Mira Morović (Laburisti)
Doktorica fizike i geofizike sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) gdje je voditeljica Laboratorija za fiziku mora . Ujedno i predsjednica podružnice Splitsko-dalmatinske županije svoje stranke, Laburista.
Iako još od 2013. vodi podružnicu stranke, u medijima je jednostavno nema. Ne eksponira se i ne daje nikakve političke izjave, potpuno je anonimna, i postavlja se pitanje koji je smisao takvog bavljenja politikom. Jedna od rijetkih izjava koje je dala a koje su ostale zabilježene je ona iz te iste 2013. kad je imenovana predsjednicom splitske podružnice Laburista, i posve je općenita i generička. “Zalagat ćemo se za pravdu, dostojanstvo i pravo na rad svakog građanina, bez obzira ne njegovu vjersku, nacionalnu, spolnu, političku pripadnost ili usmjerenje”, rekla je tada Morović.
Prije politike bila je sindikalist – od 1994. godine predsjednica je podružnice Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Damir Jurić, neovisni
Aktivist, suosnivač Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Liste za Osijek. Centar za mir je osnovan ratne 1992., a srodan je donekle Documenti i Centru za mirovne studije. Još jedan potpuno anonimni političar u nastajanju. Njegov Centar se bavi pomirenjem Srba i Hrvata, izgradnjom mira, zaštitom ljudskih prava – i koječime drugim, bar tako piše na njihovim stranicama.
Kao i svi ostali niže rangirani kandidati bez izgleda za prolazak, i Jurić je u osnovi posve anoniman.
Krešo Beljak, HSS
O njemu se manje-više sve zna. Gradonačelnik Samobora. Radićev nasljednik na mjestu predsjednika HSS-a, ljubitelj druga Tita koji baš nema dobro mišljenje o Tuđmanu. Kad se ispostavilo da je krao radio-kazetofone, slagao je kako nije osuđen za krađu već samo provalu u automobile, opisao je to kao dječji, pubertetski nestašluk. No ispalo je da je ipak osuđen za krađu radio-kazetofona, i da su ti dječji nestašluci bili kad mu je bilo 28 godina. Za takve laži se u svijetu u pravilu daje ostavka, no ne i ovdje.
Kvalificiravši se za hrvatskog političara, preuzima vodstvo HSS-a i odvodi ga krajnje ulijevo, te iz stranke izbacuje sve prepoznatljive članove, uključujući europarlamentarku Marijanu Petir, koja je godinama bila lice HSS-a. Nakon toga ga je napustio velik broj bliskih suradnika i zastupnika, i prešao u druge stranke, s naglaskom na Bandićevu “Stranku rada i solidarnosti”. Najavio izlazak stranke iz EPP-a, gdje HSS po svom habitusu spada, nakon čega vjerojatno slijedi prelazak u grupaciju socijalista. Protivnik Crkve i ugovora sa Svetom stolicom, zagovornik izbacivanja vjeronauka iz škola,
Koliko je bilo razumno jednu prepoznatljivu staru stranku koja se tradicionalno obraća selu i seljaku pretvoriti u još jednu od bezbroj lijevo-liberalnih stranaka, vidjet će se na predstojećim izborima.
Anka Mrak Taritaš (GLAS)
Arhitektica po zvanju, političarka po zanimanju. Bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, proslavila se izgradnjom Gunje nakon poplava: Tamo je na kraju izgradnja tipske kuće (bez terena) koštala državu od 887.000 kuna s PDV-om za 55 kvadrata, do 1,2 milijuna kuna za 85 kvadrata. Kad se uzme da je gradnja kvadrata u Zagrebu, kvalitetna i ključ u ruke, oko 600-700 eura po kvadratu, onda je nejasno na što je u Gunji utrošeno preko 2.000 eura po kvadratu.
No to još nije ništa prema cijenama septičkih jama od 64.500 kuna po komadu, ili četki za WC plaćenih 281 kunu.
“Tvrtke koje imaju ugovore s ministarstvom traže proviziju od 20 do 50 posto da nam prepuste poslove. Tako da ništa ne odrade, na novim kućama njima ostane barem 200.000 kuna. Dodatno zarade jer nam uvjetuju da od njih kupujemo materijal”, rekao je tada za 24 sata Ivica Filipović, vlasnik male građevinske tvrtke Imap. Unatoč svemu, istrage nije bilo.
Usto, Mrak Taritaš je od 2003. od 2005., za mandata Milana Bandića, obavljala dužnost pročelnice u Gradskom zavodu za planiranje Grada Zagreba. Kasnije mu je, na proteklim izborima, bila protukandidat za gradonačelnika Zagreba – i izgubila.
Nedavno je otkriveno da je u vrijeme dok je bila ministrica graditeljstva i prostornog uređenja samu sebe imenovala je predsjednicom ispitnog povjerenstva za polaganje stručnog ispita za područje arhitekture, te si isplatila 40.000 kuna naknada koje nije prijavila u imovinskoj kartici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa