U subotu, 7. prosinca, Hrvatski sabor je konsenzusom, odnosno dvotrećinskom većinom, izglasao novih 10 sudaca Ustavnog suda. Time je takozvana „ustavna kriza“ prekinuta. Potom su suci prisegnuli na Pantovčaku pred predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem. Tko su novoizabrani ustavni suci izabrani prema prijedlogu oporbe, a na koje je i Plenković pristao, odnosno njegovi zastupnici? Koliko su ‘lijevi’ suci politički i ideološki jasno i čvrsto pozicionirani?
> Sabor izglasao deset sudaca Ustavnog suda
Na osmogodišnji mandat Sabor je izabrao Antu Galića, Andreja Abramovića, Miroslava Šumanovića, Lovorku Kušan, Rajka Mlinarića, Biljanu Kostadinov, Dražena Bošnjakovića, Sanju Bezbradicu Jelavić, Franu Staničića i Mašu Marochini Zrinski. Sredinom listopada iduće godine, istječe mandat preostalih troje ustavnih sudaca, uključujući i predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića.
Iz oporbenog tima dolaze: Abramović, Kostadinov, Kušan, Marochini Zrinski i Bezbradica Jelavić. Što znamo o njihovom radu i javnom djelovanju?
Andrej Abramović – sudac sklon Milanoviću
Od mogućih 125 glasova zastupnika koji su prisustvovali, Andrej Abramović je dobio sve. Izabran je na novi mandat, te će tako nastavljati obavljati svoju dužnost. Abramović je za ustavnog suca izabran 2016. godine iz kvote koju je predložila SDP-ova koalicija.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1993., a pravosudni ispit položio je 1995. godine.
> Suci Ustavnog suda prisegnuli pred predsjednikom Milanovićem
Nakon diplome zaposlio se u odvjetničkom uredu Jurja Vedrine, a zatim kod Milorada Čađenovića. Od 2007. bio je sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu, gdje je određeno vrijeme bio i voditelj grupe za medijske sporove. Od 2012. do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske bio je sudac i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu. Bio je član Radne skupine Ministarstva pravosuđa za praćenje i primjenu Zakona o upravnim sporovima.
O zakonitosti i ustavnosti upravljanja pandemijom
Uključivši se u ožujku 2020. u raspravu o ustavnopravnom značaju odluka koje se donose u borbi protiv epidemije koronavirusa, ustavni sudac Abramović uputio je kritiku Stožeru zbog mjera kojima se, kako navodi, “ograničavaju ljudska ustavna prava”, ali i Ustavnom sudu.
Izdvojio je tri primjera odluka Stožera civilne zaštite, nacionalnog i regionalnih, na koje se ne može novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijeti ovlasti svih tijela iz svih zakona, jer to znači suspenziju demokracije, de facto diktaturu, obrazložio je Abramović u stručnom osvrtu objavljenom na pravničkom portalu Iusinfo.hr pod naslovom “Ustavnost u doba virusa”.
Ustavni sud tada se ogradio od njegovih stavova, uz pojašnjenje kako je to njegov privatni stav.
> Bulj i Selak Raspudić kritični: Izbor ustavnih sudaca rezultat je političke trgovine HDZ-a i SDP-a
Njegov istup kritizirao je tada i Mato Palić, profesor ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu. Evo što je napisao na svom Facebook profilu: „Suci USRH-a svoje stavove iznose na sjednicama. Ukoliko imaju drugačiji stav onda napišu izdvojeno mišljenje. Ta mišljenja su dobra i važna za razvoj ustavnopravne znanosti. Međutim, izdvojeno mišljenje sa internog sastanka koje je objavljeno u stručnom časopisu, a ne Narodnim novinama zaista nije primjereno dužnosti suca USRH-a. Što je takav istup značio? Iskreno nemam pojma. Možda je to kapara za reizbor ili za mjesto u Uredu PRH (primjerice savjetnika za ustavnopravna pitanja) ako ovo prvo ne bude ostaje da se vidi.
U ovim svima nama nezgodnim okolnostima koje su između redovnih i izvanrednih svi trebamo sačuvati hladnu glavu, a to se osobito odnosi na USRH i sve suce koji ga čine“.
Trojac za Mostov referendum – Abramović, Kušan i Selanec
Godine 2022. Abramović je s kolegama Lovorkom Kušan i Goranom Selanecom istupio protiv odluke Ustavnog suda koji je odbacio obje Mostove inicijative za referendum: ‘Odlučujmo zajedno‘ i ‘Dosta je stožerokreacije‘. Tražilo se ukidanje covid potvrda i prebacivanje ovlasti upravljanja pandemijom s Nacionalnog stožera na Sabor.
Isti trojac je bio i protiv upozorenja Ustavnog suda upućenog predsjedniku RH Milanoviću zbog uključivanja u parlamentarne izbore 2024. godine. Složili su se kako se Milanović ne može kandidirati na izborima, ali su i iznijeli stav kako je upozorenjem nanesena politička šteta SDP-u.
Polijevanje susjeda vodom
U srpnju 2021. Abramović je došao u fokus javnosti zbog polijevanja susjeda vodom. Pravdao se kako se radilo o samoobrani što mu zakon dopušta. Naime, prema njegovoj izjavi policiji, susjedi su ga gađali blatom i vrijeđali, te je reagirao crijevom za vodu.
> Slučaj ustavnog suca koji susjede polijeva vodom: Ovo je rezultat politike SDP-a i HDZ-a
Ustavni zakon o Ustavnom sudu samo predviđa tri slučaja u kojima sucu Ustavnog suda prestaje dužnost prije isteka mandata na koji je izabran. To je ako sam podnese ostavku, ako je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora za počinjenje kaznenog djela ili ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost.
U svakom slučaju, ovaj je događaj velika kompromitacija suca jedne tako visoke hrvatske institucije.
Poduzete aktivnosti i izdvojena mišljenja suca Abramovića svakako imaju, prije svega, politički teret, što pak dokazuje kako je ova institucija duboko politizirana.
Biljana Kostadinov – kritičarka Plenkovićevog izbornog zakona
Redovita profesorica u trajnom zvanju i predstojnica Katedre za Ustavno pravo Biljana Kostadinov također je vezana uz politiku. U listopadu ove godine našla se u samom vrhu Gongove ankete za najbolje kandidate za novi sastav Ustavnog suda. U Saboru je dobila 123 glasa za.
U prvoj polovici ove godine istaknula se u svojim kritikama izbora Ivana Turudića za državnog odvjetnika. Što se tiče Milanovićevog angažmana u kampanji za parlamentarne izbore, Kostadinov se načelno složila s Abramovićem, Kušan i Selanecom.
Kostadinov je i predsjednica Hrvatske udruge za ustavno pravo. Inicijatorica je otvorenog pisma jedanaestero profesora ustavnoga prava iz svibnja 2023., u kojem su izrazili zabrinutost tijekom postupka izrade novog Zakona o izbornim jedinicama. Plenkovićeva vlada tada nije poslušala savjete ustavnih stručnjaka o izradi novog Zakona o izbornim jedinicama nakon što je prijašnji zakon ukinuo Ustavni sud. Njezine riječi često prenosi Nacional za koji povremeno piše kao gost kolumnist.
> Sabor izglasao kontroverzni Zakon o izbornim jedinicama koji je HDZ sam sebi skrojio
Nadalje, autorica je članka „Hrvatska u konfliktnoj kohabitaciji (Milanović – Plenković)“ koji je objavljen u “Zborniku Pravnog fakulteta u Zagrebu“. Njezina je teza sljedeća: „Posebnost hrvatskog iskustva kohabitacije pokazuje da se sukob visokog intenziteta između predsjednika Vlade i predsjednika Republike ne vodi isključivo na političkom području, već se žele izmijeniti i ustavne ovlasti sudionika, ustavna ‘pravila ratovanja’. Trajnost Ustava i ustavne diobe ovlasti između predsjednika Republike i predsjednika Vlade i Hrvatskog sabora dobivaju manju težinu i zaštitu. Odbačen je siguran putokaz za očuvanje hrvatskog ustavnog sustava, uputa iz razdoblja prve francuske kohabitacije u Petoj Republici (1986.-1988.): Povratak na Ustav, samo Ustav i ništa osim Ustava. Ustavni sustav je zakočen“. Od 125 mogućih glasova u subotu, dobila je njih 123.
Lovorka Kušan – bivša aktivistica i konzultantica Sorosevog Otvorenog društva
Kao što smo već vidjeli u tekstu, Kušan je dio trojca u prošlom sazivu Suda koji često nastupa zajedno. Pravni fakultet završila je u Zagrebu, a pravosudni ispit je položila 1994. godine. Godinu dana je radila kao pravnica u Hrvatskom društvu skladatelja, na zaštiti autorskih prava. Od 1998. do 2016., kada je izabrana na osmogodišnji mandat na Ustavnom sudu, vodila je vlastiti ured u Ivanić-Gradu. Na glasanju u subotu, dobila je svih 125 glasova.
Kako piše u njezinom životopisu, ima „više od 20 godina iskustva zastupanja pred hrvatskim sudovima svih instanci (u građanskim, kaznenim i upravnim predmetima) i pred Europskim sudom za ljudska prava).
Osim što je pravnica, Kušan je bila i aktivistica. Krajem prošlog stoljeća postala je članicom Hrvatskog helsinškog odbora. U istom periodu bila je konzultantica Instituta Otvoreno društvo New York Georga Sorosa na projektu „Prisilne migracije“. Surađivala je i s Centrom za mirovne studije, organizacijom civilnog društva iz koje su potekli Sandra Benčić i Gordan Bosanac iz Možemo. Aktivna je bila i u feminističkoj udruzi B.a.b.e.
> Centar za mirovne studije iz kojeg su potekli Benčić i Bosanac u 2021. primio 5.6 milijuna kuna donacija
Bavila se i pitanjima diskriminacije i položaja Roma u Hrvatskoj. Također, kao članica Europske mreže pravnih eksperata u području nediskriminacije kao nacionalna pravna stručnjakinja za Hrvatsku, sastavljala je godišnje i tematske izvještaje o nediskriminaciji (na temelju rasnog i etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, dobi, invaliditeta i seksualne orijentacije).
Bila je kratko 1990-ih angažirana u politici kao članica Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS).
Maša Marochini Zrinski – riječka profesorica koja se bavi ljudskim pravima
Izvanredna profesorica na Katedri za teoriju prava i države, filozofiju prava, ljudska prava i javnu politiku Pravnog fakulteta u Rijeci Maša Marochini Zrinski (41) bit će najmlađa sutkinja u novom sazivu Ustavnog suda. Od svih ‘lijevih’ sudaca, dobila je najmanje glasova – 122 za, dva suzdržana, i jedan protiv.
Studij prava završila je u Rijeci 2007., te se ubrzo zapošljava kao asistentica na istom fakultetu. Iduće godine stječe akademski stupanj magistrice prava nakon što je dobila stipendiju za magistarski studij iz ljudskih prava na Sveučilištu Dundee u Škotskoj. Na istom 2013. sveučilištu stječe i doktorski stupanj. Usavršava se na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu te boravi u Firenci gdje sudjeluje na Ljetnoj školi ljudskih prava.
Od 2014. do 2017. bila je članica Hrvatskog helsinškog odbora. Od 2022. redovita je članica Hrvatske akademije pravne znanosti, a od 2024. Hrvatskog društva pravnika Rijeka. Nikada nije bila članica političke stranke.
> Koje su političke preferencije budućih ustavnih sudaca?
Sanja Bezbradica Jelavić – ‘čuvarica’ Istanbulske konvencije i odvjetnica homoseksualnog para
Najzanimljivije ime ovog oporbenog tima onom HDZ-ovom jest odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić. Diplomirala je pravo u Zagrebu 1995. godine, a od 2000. radi kao odvjetnica. Kako navodi u svom životopisu, izrazito je posvećena ljudskim pravima.
„To uključuje dugogodišnji odvjetnički rad s ranjivim skupinama građana, osobito ženama žrtvama nasilja, pravno savjetovanje žena žrtava nasilja u savjetovalištu Autonomne ženske kuže Zagreb i odvjetničko zastupanje žrtava raznih nasilnih kaznenih djela“. Dodaje i kako se često obraća Ustavnom sudu RH i Europskom sudu za ljudska prava.
Na fotografiji Sanja Bezbradica Jelavić.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es
Članica je skupine GREVIO Vijeća Europe koja nadgleda implementaciju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija).
Bezbradica Jelavić je zastupala i LGBT par Šegota – Kožić koji je zahvaljujući spornoj odluci Ustavnog suda, prvi homoseksualni par u Hrvatskoj koji je udomio dijete.
> Tko su Ivo Šegota i Mladen Kožić i koje udruge i stranke stoje iza njih?
Javnosti je poznata i ako odvjetnica tragično preminule djevojčice Madine Hussiny koja je s obitelji izbjegla iz Afganistana. U postupku pred Europskim sudom za ljudska prava utvrđena je odgovornost Republike Hrvatske za povredu više članaka Konvencije o ljudskim pravima i pratećih protokola.
Njezin aktivizam nagradili su gradonačelnik Tomašević i njegova ekstremno lijeva stranka Možemo na vlasti u Zagrebu. Godine 2022. dodijeljena joj je nagrada „Zagrepčanka godine“.
U Hrvatskom saboru, uključujući „demokršćanske stranke“ HDZ i Domovinski pokret, dobila je svih 125 glasova prisutnih zastupnika. Svi suci su više ili manje politički vrlo jasno opredijeljeni. Iako suci to neće javno reći, iz njihovih se životopisa to vrlo jasno razaznaje.
> Analiza Viktora Peterlina: Ovo je geneza sukoba u Domovinskom pokretu
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
