Tomašević izmjenom uvjeta odlaganja otpada u Zagrebu neke diskriminirao?

Jedno od gorućih pitanja u Gradu Zagrebu jest otpad – razvrstavanje, cijene, posebne vrećice za smeće, izgradnja kontejnera ili podzemnih spremišta. O izmjenama uvjeta odlaganja otpada i vodi li takvo rješenje prema čišćem gradu u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorili su predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović i Dijana Petrović iz tvrtke Stambeni Zg. U emisiju su pozvani i predstavnici Grada Zagreba, no nisu se odazvali.

Podsjetimo na izmjene uvjeta odlaganja otpada – osim same naplate vrećica za mješoviti otpad, od 10, 20 i 40 litara, koje će stajati 2, 4 i 8 kn i moći će se kupiti u pakiranju od deset komada, plaćat će se i fiksni dio odvoza otpada koji ostaje jednak. Otpad će se moći ostavljati isključivo u standardiziranim vrećicama, a ugovorne kazne za kućanstva iznose 500 kuna po korisniku i prekršaju, a 1000 po korisniku koji nije iz kategorije kućanstva. Predviđena je izgradnja podzemnih spremišta i kontejnera, a raspravu je izazvala i najava da će spremišta u centru Zagreba graditi Grad o svojem trošku, a u drugim dijelovima grada gradit će ih sami građani na trošak pričuve.

> Udruga za zaštitu okoliša Resnik: Po Tomaševićevom modelu za većinu građana usluga odvoza otpada će poskupjeti, bez povećanja kvalitete

Gradonačelnik Tomislav Tomašević naveo je da je to zato što je u centru grada i po nekoliko puta veća komunalna naknada, zato se plaća spomenička renta, te što je obnova takvih zgrada skuplja. Kao bitan razlog naveo je da se zbog instalacija podzemni spremnici ne mogu staviti bilo gdje, tako da će neki građani do spremnika hodati i više stotina metara.

– Zabunu među građane Zagreba unosi obrazloženje o spomeničkoj renti kao razlogu. Nju ne plaćaju građani, nego fizičke i pravne osobe – tvrtke, obrtnici. Radi se o diskriminatornoj odluci, kazao je Zdravko Vladanović. Iznio je podatak da uži dio grada ima manje od 2% stanovnika. Smatra da se pravo na gradnju spremišta ne treba ukinuti, nego proširiti i na ostale građane – da nadzemne spremnike ne plaćaju građani iz pričuve. Spornim smatra i najavu gradonačelnika da će se spremnici koje će građani kupiti zamijeniti podzemnim spremištima koja će se graditi o trošku grada Zagreba.

> Peternel: Tomaševićevom modelu odvoza otpada prijeti apsolutni fijasko

– To je golem novac. Imamo jednu zgradu u Novom Zagrebu za koju će boksovi za kante stajati više od 400 tisuća kuna. Moj telefon je užaren ovih dana, volio bih da ga preuzmu Grad i Čistoća, dodao je.

Dijana Petrović kazala je kako podržava promjenu koja se događa, ali da postoje razlike. Sugerirala je da bi Grad trebao pripomoći u financiranju izgradnje spremišta i ostalima. Dodala je kako cijena boksova u koje bi trebalo smjestiti kontejnere – može biti i puno manja. Cijena jako skupih velikih boksova dijeli se na broj stanovnika, a cijena boksova za manje zgrade nije prelazila, tvrdi – 60 tisuća kuna.

‘Grad je trebao ujediniti ponudu za boksove i izaći u susret građanima’

– 60 tisuća kuna stoji boks za zgradu s tri ulaza, sa 60-ak stanova. Boksovi za manje zgrade, za 3 do 4 kante – stajali su 10 do 12 tisuća kuna, dodala je.

Vladanović smatra da je Grad morao građanima učiniti uslugu te preko Holdinga sagledati potrebe, ujediniti ponudu i tako dobiti prepolovljenu cijenu. Ovako su građani prepušteni sami sebi. Iznio je podatak da ima jednu ponudu za dva kontejnera – 43.000, za tri kontejnera – 61.000, a za 4 kontejnera 81.000 kn.

Vrećice koje se plaćaju i komunalni redari?

– Nama je gradonačelnik na sastanku rekao kako će zaista komunalni redari kad naiđu na vrećicu koja nije ‘Zg’ otvarati i pokušati naći vlasnika te ga kazniti. Kazne od 500 kuna bit će navedene na računu, kazala je Dijana Petrović. Ako se ne nađe vlasnik, kaznit će se cijela suvlasnička zajednica. Time se želi angažirati i ujediniti suvlasnike.

> Tomašević predstavio model za otpad: Evo što očekuje Zagrepčane od 1. listopada

Zdravko Vladanović je napomenuo da je to ustavnopravno upitno i problematično. Dodao je kako je u ovom slučaju zakonodavac išao po principu da je nerazdvajanje otpada jeftino, a razdvajanje skupo – jer smo prostor opteretili glomaznim otpadom. A teret odgovornosti prebacio se na građane.

– Što je s proizvođačima. Danas se oni natječu da stave što više plastike i celofana, mašnica – da bi dobio simpatije kupaca. Teret mijenjanja svijesti treba baciti i na proizvođače i trgovce, smatra.