Ratnom pomoćniku ministra unutarnjih poslova Tomislavu Merčepu u četvrtak bi, nakon četverogodišnjeg sudskog postupka na zagrebačkom Županijskom sudu, trebala biti objavljena nepravomoćna presuda za ratni zločin nad srpskim civilima 1991.
Predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović najavio je u petak objavu presude za idući četvrtak pošto su predstavnici tužiteljstva, oštećenika i obrane iznijeli završne govore.
Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Silvio Sušec zatražio je da se Merčepa proglasi krivim i primjereno kazni imajući u vidu težinu i posljedice nedjela za koja ga se terete, dok je Merčepov branitelj zatražio oslobađajuću presudu tvrdeći da nedjelo nije dokazano.
U dokaznom postupku je prema riječima tužitelja nedvojbeno utvrđeno da je Merčep u svojem postupanju ostvario sva obilježja kaznenog djela protiv civilnog stanovništva, što su, osim uvida u dokumentaciju potvrdili i brojni svjedoci, među kojima su i preživjele žrtve zločina iz 1991.
Iako nema dokaza da je Merčep bio formalni zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a, čiji su pripadnici nezakonito uhićivali, pljačkali, zlostavljali i ubijali civile sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja, tužiteljstvo smatra kako je dokazano da je on bio faktički zapovjednik i neosporni autoritet.
Merčep je, dodao je tužitelj, kao faktički zapovjednik postrojbe čije su ovlasti izjednačene s ovlastima formalnog zapovjednika, pritom propustio spriječiti i kazniti zločine iako je za njih znao.
Na suđenju Merčepu ispitani su brojni svjedoci, od pripadnika tadašnjeg političkog i vojnog vrha do pripadnika postrojbe, ali i preživjelih oštećenika koji su na sudu svjedočili kako su u zatočeništvu čuli jauke i zapomaganja, te opisali mučenja zarobljenika strujom, ali i likvidacije drugih zarobljenika.
Prema iskazima svjedoka, kazao je tužitelj, Merčep je u funkcionalnom smislu bio zapovjednik postrojbe koja je imala veliku slobodu u svojem djelovanju i čiji su pripadnici bili sumnjiva morala.
Merčepov branitelj Marko Ujević smatra da na suđenju nije dokazana zapovjedna linija između Merčepa i zapovjednika na području Pakračke poljane, gdje je bio zatočen dio civila pa se ne može iz toga izvesti ni da je Merčep bio faktički zapovjednik. Tvrdi da nije dokazano kako je formirana postrojba ni kako je završila na pakračkom području.
Optužnica protiv Merčepa kojega se isprva teretilo da je zapovijedao zločine izmijenjena je prošlog srpnja, nakon više od tri i pol godine suđenja, pa sada očekuje presudu zbog optužbi da pripadnike postrojbe nad kojom je imao faktičku ovlast nije spriječio u zločinima.
Pripadnici te postrojbe, tvrdi tužiteljstvo, nisu bili podučeni o svojim obavezama koje proizlaze iz normi međunarodnog i humanitarnog ratnog prava, čime im je Merčep “dao prešutno odobrenje za takvo postupanje i za vrijeme dok nije bio na terenu”.
Tužiteljstvo ga tereti da je znao za nezakonita postupanja postrojbe poznate kao “merčepovci” koja je tijekom rata bila smještena u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu. “Merčepovci” su navodno na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.
Merčep od početka postupka tvrdi da nije kriv, a poriče i da je zapovijedao postrojbom koja se nazivala njegovim imenom.