U dva dana u Zagrebu i okolici troje je ljudi otrovano ugljičnim monoksidom, koje se najčešće događa uslijed curenja plina kod neispravnog plinskog bojlera.
U Zagrebu su majka i kći spašene u zadnji čas. U zraku je, naime, utvrđena sedam puta veća količina ugljičnog monoksida od dopuštene, što se zna dogoditi prilikom curenja bezmirisnog plina iz bojlera.
“Trebalo je ispitati monoksid, da li on izlazi. Što se moglo još eventualno desiti, ako nije bilo potresa, malo teže, to je da se nešto u dimnjaku srušilo, nešto slično, pa onda tako nije više istjecalo”, kazao je plinoserviser Tihomir Mihalić za RTL Danas.
Zamjena bojlera
Do curenja je moglo doći uslijed puknuća plinske cijevi, no to demantiraju u gradskoj plinari.
“Gradska Plinara Zagreb je s upraviteljima zgrada, početkom 2000-tih, inicirala zamjenu starih plinskih cijevi u središtu Zagreba te nakon oba potresa nisu zabilježena puknuća plinskih cijevi”, stoji u priopćenju Gradske plinare.
Kada je potres urušio brojne zagrebačke dimnjake, mnogi su atmosferske zamijenili sigurnijim, kondenzacijskim bojlerima.
“On je fizički zatvoren za prostor u kojem se nalazi i on ne vuče zrak iz prostora u kojem se nalazi i izgorjele produkte baca van. Dakle, ne postoji nikakva mogućnost da bi on mogao izaći, da vas taj monoksid otruje, kako se to nažalost događa”, kaže Mihalić.
Policija je u međuvremenu utvrdila da je uzrok curenju plina – dimovodna cijev koja je bila odvojena od bojlera. Ovaj je slučaj još jednom ukazao na opasnost od bojlera s tzv. otvorenim ložištem.
“Ako vi imate zatvoreno ložište, vi ste sigurni kao da imate kondenzacijski”, kaže Mihalić, a na pitanje je li pametno kupiti detektor, ako imamo otvoreno ložište, odgovara:
“Pa za vašu sigurnost. Čisto ono, kako vi odlučite. Ali ako serviser to redovno obavi – vi nemate brige”.
A to znači obaviti servis barem jednom godišnje, iako Nikolini to nije puno pomoglo. Servis je naime obavila svega tri dana prije nesretnog događaja, pa se krivac ove zamalo tragedije tek treba utvrditi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa