U Mečenčanima se u nedjelju otvorila još jedna vrtača – 89. po redu.
Geolozi još uvijek ispituju teren, nove zabrane očekuju se sljedećih dana. A kad završe s vrtačama, geolozi će nastaviti posao u Petrinji jer je danas zabilježen još jedan slučaj manjih gejzira, iz zemlje navire voda pa je tako navrla i u jednu obiteljsku kuću, javlja Nova TV.
“Zašto izvire voda, tek trebamo utvrditi istražnim radovima, jesu li se podzemni tokovi promijenili ili nisu.
Kolika je ako ćemo je nazvati moram pod navodne znakove staviti ‘ugroza’, to ćemo isto dodatno utvrditi, znači li to da je došlo do eventualnog sloma tla i u kojoj veličini, i to to ćemo utvrditi dodatnim radovima”, poručuje Davor Ljubičić, koordinator geotehničara na terenu za dnevnik.hr.
Zemlja se urušava i na tromeđi Like, Korduna i Gorskog kotara
Još do petka rupa je bilo 88. A zemlja se urušava i na tromeđi Like, Korduna i Gorskog kotara. U općini Generalski stol otvorila se nova urušna vrtača.
Geolozi tamo još nisu stigli, jer imaju posla s rupama u Mečenčanima pa ne znaju što je ispod tog novog otvora, ali kažu vjerojatno je i on potaknut potresom, navodi dnevnik.hr.
”Kroz tu rupu kad se spusti mjera dođe do 17 metara dubine i onda kreće nekuda pod zemlju, pod stijenu”, objašnjava Davor Krivačić, zapovjednik DVD-a Bukovlje.
Krško tlo prepuno je vrtača, udubljenja u zemlji, širokih i po sto metara. Urušne vrtače spuštanje su površinskog sloja zemlje, u ovom slučaju zbog potresa, u pukotine u stijeni, ili kaverne, koje su nastale i prije nekoliko stotina tisuća godina, a možda i nekoliko milijuna godina.
Postpotresna geneza urušnih vrtača u Hrvatskoj počela je prošle godine, u ožujku, kada se prva otvorila nakon zagrebačkog potresa na sjeveru Hrvatske u Stubičkim Toplicama. Nakon petrinjskog potresa u posljednjih pet tjedana, 88 vrtača u Mečenčanima, a trenutno ispituju hoće li i cesta na nekom dijelu tonuti.
”Ovo kad čujete, kad lupaju čekićem po metalnoj ploči, time zapravo izazivaju blage vibracije koje se prenose s površine u podzemlje pa natrag i na taj način se dobije slika podzemlja 30-ak metara dubine”, govori Bruno Tomljenović, geolog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa