Site icon narod.hr

U ponedjeljak obilježavanje masovnih ubojstava i egzodusa Hrvata iz mjesta Dalja

Foto: iStock

Prošla je 31 godina od 1. kolovoza 1991. godine, kada su jedinice 51. motorizirane brigade Jugoslavenske narodne armije, s pridruženim jedinicama teritorijalne obrane, napale šire područje Dalja i Erduta i započele prodor u Dalj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I ove godine, 1. kolovoza, obilježit će se tragično stradavanje 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite poginulih u obrani Policijske postaje Dalj.

Službeni program počinje u 8 sati kada će se spustiti vijenac iz plovila u Dunav u spomen na prognano stanovništvo Aljmaša, Dalja i Erduta, koji su 1. kolovoza 1991. godine šlepovima prevezeni vodenim putem iz Aljmaša u Osijek te zapaliti svijeće pred spomenikom žrtava Domovinskog rata Aljmaša, javlja MUP.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 8.30 sati ispred Spomen obilježja poginulim pripadnicima prve satnije prve bojne treće Gardijske brigade Hrvatske vojske (dvorište Vinarije Erdut) zapalit će se svijeće.

Polaganje vijenaca i paljenje svijeća održat će se u 9.30 sati pred spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima ispred Postaje granične policije Dalj, nakon čega slijedi prigodni program.

Svetu misu zadušnicu za poginule hrvatske branitelje predvodit će vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, monsinjor Jure Bogdan, s početkom u 10.35 sati, u Crkvi svetog Josipa u Dalju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marjan Gubina: ‘Tamo gdje živim nekažnjeni nam se zločinci gotovo rugaju – sramota je da moramo i to proživljavati’

Datum 1. kolovoza zapamćen je u hrvatskoj novijoj povijesti kao dan velike tragedije, masovnih ubojstava i egzodusa Hrvata iz mjesta Dalja na desnoj obali Dunava. Te događaje sa zebnjom je pratila cijela Hrvatska gledajući kako žene, djeca, starci i drugi spašavaju živu glavu bježeći na dunavske brodove prema Osijeku pred poludjelim četnicima.

Kao desetogodišnjak Marijan Gubina iz Dalja je sa svojom obitelji proveo 260 dana u srpskom koncentracijskom logoru, kao još 500 hrvatske djece od kojih je najmanja bila beba od samo 3 mjeseca. Sve to je opisao u svojoj knjizi istoimena naziva („260 dana”): bili su izloženi najtežim oblicima nasilja, najstarija je sestra Nena prošla kroz pravi pakao… danas je Marijan aktivni mirotvorac i humanitarac, kojemu je glavna poruka oprost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Provalili su u našu kuću, počeli su mlatiti oca i majku. Ljudi su izgledali poprilično ružno, upečatljiva mi je bila izjava sada, prije godinu i pol, osuđenog ratnog zločinca mojem ocu: ‘Čaruga, rekao sam ti da će doći naših pet minuta‘. I tu je krenula naša tragedija”, ispričao je početak stradanja svoje obitelji Marijan Gubina 2014. godine gostujući u emisiji ‘Nedjeljom u dva’.

Veliki šok mu je bilo što ih je upravo prvi susjed, “komšija”, kojeg su do jučer smatrali prijateljem, koji im se smješkao, pa i činio dobro – odjednom postao neprijatelj. Upravo ih je on, naime, strpao u neku šupu sa životinjama, kao na odgovarajuće mjesto za njih.

> (VIDEO) Svjedočanstvo o paklu srpskog logora i oprostu: Predstavljanje knjige Marijana Gubine “260 dana”

Najstariju sestru silovali su pred očima cijele obitelji. To mu je bio među najgorim trenutcima. Rekao je da tek danas shvaća što su prolazili njegov otac i majka.

“Danas imam djecu i ne mogu niti pomisliti da ne mogu zaštititi svoje dijete”, kazao je Gubina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što su pušteni, svi osim najstarije sestre, na hrvatsku stranu, kroz minsko polje, što su čudom preživjeli – smjestili su se u Osijeku. Otac mu se odmah prijavio u vojsku. Borio se i tražio i duple smjene. Otac je poginuo.

“Nisam osoba koja mrzim, niti generaliziram i stvarno pokušavam utjecati na druge da učine isto, ali sramota je da ljudi koji su činili zločine šetaju slobodno. Sramota je da se dovodi nas u situaciju da moramo i to proživljavati. Ja sam apelirao i apeliram i danas da se taj problem mora riješiti, jer koju poruku šaljemo mladima? Koju poruku šaljemo općenito ljudima ako ljudi mogu počiniti najstrašnije zločine i biti slobodni? upitao je vidno potresen Marijan Gubina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version