U prošloj godini zbog krize izazvane pandemijom dobit poduzetnika je pala za 11 mlrd kuna. Sve manje ljudi se iseljava iz Hrvatske, ali sve je manje radne snage i više opustjelih područja.
Prema prognozama hrvatske središnje banke, gospodarstvo će u ovoj godini porasti za 6,8% i ta se očekivanja temelje na projekciji da ćemo od prihoda od turizma biti na razini od 70% u odnosu na 2019. Sve ovisi o epidemiji, pa ako bi se prihod od turizma smanjio u odnosu na 2019. na 50%, tada bi se spustila stopa rasta BDP-a na 4,8%. Osobna potrošnja bi se trebala oporaviti daljnjim ublažavanjem epidemije, rastom zaposlenosti i plaća te oporavku potrošačkog kreditiranja. Očekuje se gospodarski oporavak, ubrzanje radova na obnovi potresom pogođenih područja i korištenjem sredstava za oporavak iz EU za porast investicija. Svjesni smo da puno ovisimo o turizmu i da nam se petina BDP-a tu stvara.
Ekonomisti očekuju snažniji oporavak i da ćemo, kao i druge europske države, pretkriznu razinu gospodarske aktivnosti dosegnuti u prvoj polovici 2022. To bi nam moglo usporiti pogoršanje epidemiološke situacije i kod naših vanjskotrgovinskih partnera, ali i nagli završetak središnje turističke sezone, koja bi mogla potrajati dulje nego lani. Robna razmjena sa svijetom nam raste, a izvoz je najveći unutar prerađivačke industrije, a najviše proizvodnja električne opreme i proizvodnja prehrambenih proizvoda. Pandemija je dosta ugrozila lanjsku zaradu hrvatskih poduzetnika i prošlu godinu su završili sa 20,9 mlrd kuna neto dobiti što je 34% ili za 11 mlrd kuna manje od rezultata godinu prije.
Pozitivno je poslovalo 60% poduzetnika i godinu su završili s 45,9 mlrd kuna dobiti, a gubitak je iskazalo 40% poduzetnika s 25 mlrd kuna. Građevinska aktivnost raste za 12,2%, porast javnih investicija je 12,7%, a privatnih 4,4%. Sektor građevinarstva je u uzletu i pridonosi ukupnom gospodarskom rastu i zaposlenosti. Nedostaje radne snage što nadomještaju uvozom stranih državljana, a rastu cijene građevinskog materijala. Suradnja je s EU od ulaska 2013. dobra i iz proračuna EU smo povukli 42,3 mlrd kuna više nego što smo uplatili. Veseli nas da se lani odselilo najmanje ljudi u posljednjih deset godina i ostali smo bez 632 ljudi. U 2020. u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo odselilo 34.046 osoba. Sve nas je manje rođenih, a sve više se Hrvata iseljava. U posljednjih osam godina Hrvatska je ostala bez 51.134 učenika, najviše u Slavoniji i zatvoreno je 86 područnih škola, a sada imamo 458.078 učenika, piše Hrvatsko slovo.
Pokrenimo useljavanje
U Hrvatskoj je u lipnju bilo zaposleno 1,56 mln ljudi, a građevinarstvo, zdravstvo i socijalna skrb, poljoprivreda i računarstvo bilježe veliki rast. Hrvatska kreće prema demografskom slomu i Vlada mora krenuti u useljavanje stanovništva u opustjela područja, najbolje bi bilo da to budu Hrvati. Potrebno je pripremiti konkretne mjere zapošljavanja, oslobađanja od poreza na dohodak i osiguranje krova nad glavom. To mora biti osmišljena politika, posebno za naše iseljenike iz Južne Amerike i cijelog svijeta, da ih vratimo u rodni kraj i pomognemo u stvaranju lijepe budućnosti.
Stanje je vrlo teško, Lika, Zagora i Slavonija su nam opustjele, radnika za rad nema i nama je potrebno useliti aktivno radno stanovništvo koje će se brinuti o svojoj plaći i mirovinskom sustavu. Nedostaje nam radnika svih profila i u svim djelatnostima. Situacija je sve teža i prema procjenama stručnjaka Hrvatska bi mogla sada imati oko 3,8 mln stanovnika, a do 2051. spali bi na 3 mln. U Hrvatskoj godišnje umire 20 tisuća ljudi nego se rodi i situacija se sve više pogoršava. Svugdje su nam deficitarni kadrovi, puno ulažemo u obrazovanje, a mladi nam odlaze u svijet, posebno u Njemačku i Irsku zbog boljih plaća i života.
Mora se prepoznati tržište rada, a obrazovanje i znanje prilagoditi potrebama rada i budućnosti ove države, u cjelini naša je demografska slika očajna, stanovništvo je sve starije i postaje teret za sadašnjost i budućnost ove države. Za useljavanje su potrebne konkretne mjere koje će pomladiti naše stanovništvo te osigurati mlade i inovativne kadrove za budućnost poduzetništva i ljepotu življenja u ovoj prekrasnoj državi. Za te poslovne uspjehe potrebno je izvrsno poslovanje, puno znanja, marljivosti, dobre suradnje u gospodarstvu i ulaganje u ljudske resurse. Mi ćemo se i dalje veseliti moru, suncu, zaradi od turizma i uzletu poljoprivrede.
Financijski pregled
Danas javni dug po svakom stanovniku Hrvatske iznosi 84.200 kuna i ekonomisti smatraju da nije problematičan i da će se javne financije oporavljati. Kuna je oslabjela u odnosu na euro na 7,495. Vrijednost dolara prema košarici valuta je blago pala, a prema jenu je porastao na 109,70 jena. Cijene nafte su pale na međunarodnom tržištu na 74,62 dolara po barelu.