Site icon narod.hr

U posljednjih 8 godina Hrvatska je ostala bez 51.134 učenika

Foto: Thinkstock

U prošloj godini zbog krize izazvane pandemijom dobit poduzetnika je pala za 11 mlrd kuna. Sve manje ljudi se iseljava iz Hrvatske, ali sve je manje radne snage i više opustjelih područja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema prognozama hrvatske središnje banke, gospodarstvo će u ovoj godini porasti za 6,8% i ta se očekivanja temelje na projekciji da ćemo od prihoda od turizma biti na razini od 70% u odnosu na 2019. Sve ovisi o epidemiji, pa ako bi se prihod od turizma smanjio u odnosu na 2019. na 50%, tada bi se spustila stopa rasta BDP-a na 4,8%. Osobna potrošnja bi se trebala oporaviti daljnjim ublažavanjem epidemije, rastom zaposlenosti i plaća te oporavku potrošačkog kreditiranja. Očekuje se gospodarski oporavak, ubrzanje radova na obnovi potresom pogođenih područja i korištenjem sredstava za oporavak iz EU za porast investicija. Svjesni smo da puno ovisimo o turizmu i da nam se petina BDP-a tu stvara.

Ekonomisti očekuju snažniji oporavak i da ćemo, kao i druge europske države, pretkriznu razinu gospodarske aktivnosti dosegnuti u prvoj polovici 2022. To bi nam moglo usporiti pogoršanje epidemiološke situacije i kod naših vanjskotrgovinskih partnera, ali i nagli završetak središnje turističke sezone, koja bi mogla potrajati dulje nego lani. Robna razmjena sa svijetom nam raste, a izvoz je najveći unutar prerađivačke industrije, a najviše proizvodnja električne opreme i proizvodnja prehrambenih proizvoda. Pandemija je dosta ugrozila lanjsku zaradu hrvatskih poduzetnika i prošlu godinu su završili sa 20,9 mlrd kuna neto dobiti što je 34% ili za 11 mlrd kuna manje od rezultata godinu prije.

Pozitivno je poslovalo 60% poduzetnika i godinu su završili s 45,9 mlrd kuna dobiti, a gubitak je iskazalo 40% poduzetnika s 25 mlrd kuna. Građevinska aktivnost raste za 12,2%, porast javnih investicija je 12,7%, a privatnih 4,4%. Sektor građevinarstva je u uzletu i pridonosi ukupnom gospodarskom rastu i zaposlenosti. Nedostaje radne snage što nadomještaju uvozom stranih državljana, a rastu cijene građevinskog materijala. Suradnja je s EU od ulaska 2013. dobra i iz proračuna EU smo povukli 42,3 mlrd kuna više nego što smo uplatili. Veseli nas da se lani odselilo najmanje ljudi u posljednjih deset godina i ostali smo bez 632 ljudi. U 2020. u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo odselilo 34.046 osoba. Sve nas je manje rođenih, a sve više se Hrvata iseljava. U posljednjih osam godina Hrvatska je ostala bez 51.134 učenika, najviše u Slavoniji i zatvoreno je 86 područnih škola, a sada imamo 458.078 učenika, piše Hrvatsko slovo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokrenimo useljavanje

U Hrvatskoj je u lipnju bilo zaposleno 1,56 mln ljudi, a građevinarstvo, zdravstvo i socijalna skrb, poljoprivreda i računarstvo bilježe veliki rast. Hrvatska kreće prema demografskom slomu i Vlada mora krenuti u useljavanje stanovništva u opustjela područja, najbolje bi bilo da to budu Hrvati. Potrebno je pripremiti konkretne mjere zapošljavanja, oslobađanja od poreza na dohodak i osiguranje krova nad glavom. To mora biti osmišljena politika, posebno za naše iseljenike iz Južne Amerike i cijelog svijeta, da ih vratimo u rodni kraj i pomognemo u stvaranju lijepe budućnosti.

Stanje je vrlo teško, Lika, Zagora i Slavonija su nam opustjele, radnika za rad nema i nama je potrebno useliti aktivno radno stanovništvo koje će se brinuti o svojoj plaći i mirovinskom sustavu. Nedostaje nam radnika svih profila i u svim djelatnostima. Situacija je sve teža i prema procjenama stručnjaka Hrvatska bi mogla sada imati oko 3,8 mln stanovnika, a do 2051. spali bi na 3 mln. U Hrvatskoj godišnje umire 20 tisuća ljudi nego se rodi i situacija se sve više pogoršava. Svugdje su nam deficitarni kadrovi, puno ulažemo u obrazovanje, a mladi nam odlaze u svijet, posebno u Njemačku i Irsku zbog boljih plaća i života.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mora se prepoznati tržište rada, a obrazovanje i znanje prilagoditi potrebama rada i budućnosti ove države, u cjelini naša je demografska slika očajna, stanovništvo je sve starije i postaje teret za sadašnjost i budućnost ove države. Za useljavanje su potrebne konkretne mjere koje će pomladiti naše stanovništvo te osigurati mlade i inovativne kadrove za budućnost poduzetništva i ljepotu življenja u ovoj prekrasnoj državi. Za te poslovne uspjehe potrebno je izvrsno poslovanje, puno znanja, marljivosti, dobre suradnje u gospodarstvu i ulaganje u ljudske resurse. Mi ćemo se i dalje veseliti moru, suncu, zaradi od turizma i uzletu poljoprivrede.

Financijski pregled

Danas javni dug po svakom stanovniku Hrvatske iznosi 84.200 kuna i ekonomisti smatraju da nije problematičan i da će se javne financije oporavljati. Kuna je oslabjela u odnosu na euro na 7,495. Vrijednost dolara prema košarici valuta je blago pala, a prema jenu je porastao na 109,70 jena. Cijene nafte su pale na međunarodnom tržištu na 74,62 dolara po barelu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version