Zastupnike ovog tjedna očekuje buran radni tjedan u kojem bi se konačno trebalo glasovati o tzv. ‘lex LNG-u’, Hrvatski sabor plenarno zasjedanje nastavlja u srijedu raspravom o prijedloga Zakona o lovstvu nakon kojeg slijedi i Izvješće pučke pravobraniteljice za prošlu godinu.
U izvješću su, u odnosu na postupanja tijela javne vlasti u svim područjima zaštite ljudskih prava i sloboda, predložene 231 preporuke, Vlada se u svom mišljenju konstruktivno očitovala o 109 preporuka, od kojih je 55 prihvatila, ali se na više od polovice njih nije se očitovala.
Pravobraniteljica napretkom ocjenjuje donošenje Nacionalnog plana za suzbijanje diskriminacije, izmjene zakona o socijalnoj skrbi i o nasilju u obitelji kojima je uvedena zaštita starijih osoba kao posebne kategorije.
Upozorava i kako petina građana živi u riziku od siromaštva, socijalne naknade ne omogućavaju podmirenje osnovnih životnih potreba, a posebno ranjive su starije osobe.
Po prvi puta zaprimljen je najveći broj pritužbi koje se odnose na kršenja radnih i službeničkih odnosa, a koji se odnose na diskriminaciju temeljem dobi pri traženju posla.
Zabrinjava nesiguran status zaposlenih, u prvom redu onih koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme.
U pravosuđu se najveći broj pritužbi odnosi na zlouporabu položaja i ovlasti te dugotrajnost sudskih postupaka. Sustav besplatne pravne pomoći je, kako ocjenjuje pravobraniteljica, nefunkcionalan, a uočeno je kako građani u 65 posto slučajeva zbog neznanja ili nepovjerenja u institucije ne prijavljuju diskriminaciju.
U odnosu na diskriminaciju temeljem etniciteta, najzastupljenija je, tvrdi Izvješće, diskriminacija u odnosu na Srbe, Rome te azilante.
I dalje je, navodi se, prisutan problem opskrbe električnom energijom u ruralnim područjima naseljenim pretežito Srbima povratnicima te je 126 sela i zaselaka bez električne energije. Čak 40 posto romskog stanovništva nema dovoljno sredstava za nabavku hrane i plaćanje režija, a prisutna je i segregacija u području njihovog obrazovanja.
Kada je riječ o socijalnoj skrbi najčešće pritužbe odnosile su se na premale socijalne naknade, dugotrajnost vještačenja, neodobravanja jednokratne pomoći te neujednačeno postupanje.
Rizik od siromaštva u Hrvatskoj je 19,5 posto, no postoje velike razlike po županijama gradovima i općinama, nema dovoljno skloništa, pučkih kuhinja, a u ruralnim područjima nedostaje infrastruktura osobito što se tiče javnog prijevoza.
Tekst se nastavlja ispod oglasa