Sindikati su najavili štrajk u osnovnim i srednjim školama, na fakultetima, znanstvenim institutima i drugim ustanovama u znanosti i visokom obrazovanju nakon što je propao dogovor s vladajućim. No, vladajući smatraju kako razloga za štrajk nema jer su plaće u ovom sektoru zadnjih godina značajno rasle.
Štrajk upozorenja održat će se u srijedu 19. ožujka. Počinje u osam sati ujutro i trajat će cijeli radni dan.
“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegovog završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, već planiramo progresivan štrajk na način da svaki sljedeći bude širi ili dublji, u svakom slučaju drugačiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, najavio je na konferenciji za medije 15. ožujka Željko Stipić iz sindikata Preporod.
Sindikati žele, kako kažu, “primjerenu poziciju u društvu za učitelje, nastavnike, asistente, profesore i sve druge zaposlenike koji svakodnevno omogućuju adekvatno funkcioniranje znanstveno-obrazovnog sustava, a ta se pozicija reflektira kroz plaće”. Ističu kako kako u reformi koeficijenata provedenoj 2024. plaće redovitog profesora u trajnom izboru, učitelja, nastavnika i asistenata znatno zaostaju za drugima – rast njihove prosječne plaće u odnosu na 2023. bio je 14 i 15 posto, vojnika 31 posto, policijskih službenika 34 posto, doktora medicine 39 posto, sudaca općinskog suda 59 posto, a državnih tajnika čak 74 posto.
>Sindikati obrazovanja objavili kada će u štrajk
“Ovo je razlog zašto su zaposlenici u znanosti i obrazovanju prošle godine bili tri puta na ulici, zašto smo skupili 40 tisuća potpisa nezadovoljstva koeficijentima. Sve je sažeto na ovoj slici. To je razlog za štrajk”, rekao je Matija Kroflin, glavni tajnik Sindikata znanosti.
Plenković: Nema razloga za štrajkom
Premijer Andrej Plenković i ministar Radovan Fuchs smatraju da za štrajkom nema potrebe.
Plenković je ocijenio da nema razloga za štrajk. Sindikate je pozvao da vode računa o interesima djece i roditelja, naglasivši da je dijalog mnogo bolja opcija od štrajka. Rekao je da su plaće u obrazovanju rasle između 80 i sto posto.
>Idućeg tjedna jednodnevni štrajk u školama
“Što otklanja tezu da je inflacija pojela rast plaća, što nije točno i jednostavno se može izračunati, naglasio je te izrazio nadu da će sindikati voditi računa o interesima djece i roditelja… Obrazovni sustav postoji da bi djeca išla u školu i učila i o njima moramo voditi računa, treba voditi računa i o roditeljima”, kazao je premijer, prenosi HRT.
“Iz kuta resora, iz kuta Vlade, gledajući koliko smo toga već učinili, mi smatramo da nema nekog posebnog razloga za štrajk, mi ga ne vidimo u ovom trenutku. Mislim da ima vremena i prostora za dijalog, a štrajk je nešto što je odabir ovih triju sindikata”, dodao je.
Dodao je kako mu nije jasno zašto jedino ta tri sindikata nisu pristala na ponuđeno povećanje osnovice koja je, kako je naglasio, u njihovu mandatu rasla ukupno 48 posto te podsjetio na to da štrajkova nije bilo u razdoblju od 2011. do 2015. kada osnovica u četiri godine nije narasla ništa te je temu zaključio ponovivši da je dijalog mnogo bolji put nego obustava rada.
Fuchs: Djeca na prvom mjestu
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs izjavio je danas da nema razloga za štrajk koji su najavili sindikati u školama i na fakultetima. Pozvao je roditelje da pošalju djecu u školu jer će nastava biti organizirana.
Ministarstvo nije prestalo komunicirati sa sindikatima i nema ni jednog razloga za održavanje štrajka, kazao je Fuchs i dodao da je čudnovata izjava čelnika jednog sindikata da ga nije brige što će se dogoditi s djecom za vrijeme štrajka.
>Mostarkić Gobbo: Štrajk, sindikati, nacionalni ispiti i… Elon Musk
„Djeca su prva briga Ministarstva“, dodao je.
Fuchs je rekao da sindikati očigledno pokreću štrajk da bi mobilizirali svoje članstvo iz nekog razloga, bilo da žele povećati učlanjenje, a samim time i prihode svojih sindikata na neki način, podsjetivši da svaki član sindikata jedan posto svoje plaće uplaćuje u sindikalne fondove.
Osvrnuo se na traženje povećanja osnovice za 10 posto koje su tri sindikata u pregovorima iznijela u procesu mirenja, čiji je izračun ocijenio krivim prikazivanjem stanja.
Istaknuo je da je Vlada u dobroj namjeri otvarala mogućnost korekcije koeficijenata koji su u nadležnosti Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama te izrazio očekivanja da će o tome biti riječi sutra na sastanku u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Kolike su plaće?
Državni tajnik Stipe Mamić iznio je podatke prema kojima je prosječna neto plaća učitelja osnovnih škola od 2019. godine rasla 67 posto i dosegla 1481 euro, plaća nastavnika 70 posto na 1589 eura, a asistenta 58 posto te iznosi 1389 eura.
Kada se uzme u obzir rast inflacije koji za to vrijeme kumulativno iznosi 28,1 posto, vidljivo je da je rast plaća viši od dva puta od rasta inflacije, te da ne stoji argument sindikata da je inflacija „pojela“ povećanje plaća, kazao je Mamić i dodao da se radi o egzaktnim podacima iz državne riznice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa