Kako se određuju imena ulica, trgova ili aleja, koja je procedura i ima li u gradu Zagrebu više ulica imenovanih po ženama, odnosno muškarcima, otkrio je u razgovoru za narod.hr Zoran Piličić, predsjednik Odbora za imenovanja naselja, ulica i trgova u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Piličić je pojasnio kako se prijedlog za imenovanje javnih površina u Zagrebu dostavlja Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova u Gradskoj skupštini Grada Zagreba koji zatim razmatra opravdanost predmetnog prijedloga te ga usvaja ili odbija. Mišljenje daje i stručna skupina Odbora u kojoj se nalaze i jezikoslovci, povjesničari ili pak arhitekti, a traži se i savjet mjesnog odbora i vijeća gradske četvrti – ovisno na koju se gradsku četvrt odnosi prijedlog imenovanja. Ukoliko je sve u redu, prijedlog se dostavlja Gradskoj skupštini koja donosi akt o određivanju imena javne površine u Zagrebu.
Pisane prijedloge o imenovanju javnih površina u Zagrebu mogu dati, kako ističe Piličić, gradski zastupnici i klubovi gradskih zastupnika, gradonačelnik Grada Zagreba, vijeća GČ i vijeća MO u Gradu Zagrebu, političke stranke, vjerske zajednice, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina, obrazovne, kulturne, znanstvene i druge ustanove i pravne osobe, ali i građani i udruge građana.
„Kvalitetno obrazloženi pisani prijedlog se dostavlja Odboru koji ga kao takvoga stavlja u odgovarajuću proceduru, razmatra na svojoj sjednici i donosi odgovarajući zaključak“, pojasnio je Piličić te istaknuo kako je vrlo širok spektar i izvor iz kojega se mogu uzeti i koristiti imena i nazivi za javne površine.
„Javna se površina može imenovati ili predložiti za imenovanje po imenima poznatih osoba koje su obilježile kulturni, znanstveni, politički, društveni ili drugi oblik života Grada Zagreba, RH i svijeta, po zemljopisnim pojmovima, toponimima, pokretima, organizacijama i ustanovama, povijesnim događajima, gradovima i državama i drugim odgovarajućim pojmovima“, rekao je Piličić te dodao kako je važno, osobito kod imenovanja po poznatoj osobi, „da se kvaliteta predloženog rješenja očituje u njezinu liku i djelu, racionalnoj i suvremenoj spoznaji tog djela te njegovog posrednog i neposrednog utjecaja na prošlost, sadašnjost i budućnost Grada Zagreba, Republike Hrvatske i svjetske zajednice u cjelini“.
Što se tiče ostalih prijedloga, Piličić ističe kako se oni ocjenjuju u odnosu na vrstu i i oblike ljudskih djelatnosti, potrebu očuvanja bitnih odrednica demokracije, humanizma, hrvatske nacionalne i zagrebačke tradicije te izvornog narječja, očuvanja sjećanja na imena i djela značajna za Zagreb, hrvatsko društvo i svjetsku civilizaciju u cjelini.
„Vrlo je važno svaki prijedlog razmatrati u njegovoj punoj semantičkoj, to jest značenjskoj dimenziji, kako se ne bi izgubile osnovne vrijednosti i poruke koje svako imenovanje javne površine daje građanima Grada Zagreba“, istaknuo je Piličić.
Zoran Piličić kazao je kako je jedna od najvažnijih zadaća Odbora u budućem radu poštivati načelo spolne ravnopravnosti kako bi se postojeći omjer javnih površina povećao u korist žena.
Naime, od oko 5400 javnih površina u Zagrebu, samo 38 njih nosi ime po ženi što je 0,7 posto javnih površina.
„To je doista zanemariv broj i Zagreb se po tome nalazi na začelju ljestvice glavnih gradova europskih država“, rekao je Piličić te naglasio kako se ni drugi europski gradovi ne mogu pohvaliti boljim rezultatima.
„U Rimu je svega 3,5 posto ulica nazvano po ženama, dok je to u Madridu duplo više – 7,5 posto, ali ipak nedovoljno“, pojasnio je Piličić.
Piličić je otkrio kako na web stranicama Grada Zagreba postoji Fond imena kojeg je osnovao Odbor, a čija je svrha olakšavanje i pojednostavljivanje postupka imenovanja javnih površina na način da se svrhoviti, dobro obrazloženi i racionalni prijedlozi imenovanja javnih površina za koje još nema odgovarajućih javnih površina ili postoji neka druga tehnička prepreka glede imenovanja, prvo uvrste u Fond imena, a nakon toga se javna površina, bez dodatnih proceduralnih postupaka, direktno imenuje odgovarajućim imenom iz Fonda imena.
Piličić je kazao kako se trenutno u Fondu imena nalazi 295 imena, no on se i stalno dopunjava uvrštavanjem novih imena.
Neka od imena u Fondu koje čekaju svoj trg, aleju, ulicu ili park su 8. listopada 1991., Dante Alighieri, Zvonimir Červenko, Grad Kyoto, Grčka, Ilirski preporod, Senjske žrtve iz 1937., Žrtve komunizma, Mate Parlov, Miroslav Šutej…
Piličić je naveo primjer nefunkcionalnog i značenjski nedorečenog imenovanja javne površine u naselju Špansko gdje je UHDDR Špansko predložila imenovanja Parka hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, no Odbor za imenovanje ulica, naselja i trgova u zadnjem sazivu Gradske skupštine, nije uvažio taj prijedlog, nego je donio odluku da se javna površina nazove Park hrvatskih dragovoljaca.
„Sve je bilo pod izlikom da je naziv predugačak.Odmah sam uočio taj nedostatak razumijevanja i dostojnog odnosa i pijeteta prema vrijednostima Domovinskog rata te smo u ponovljenoj proceduri donijeli novu odluku da se predmetni park nazove Park hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata“, napomenuo je Piličić u razgovoru za narod.hr te dodao kako će se u Španskom sljedeći tjedan svečano otkriti ploča s nazivom Park hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata.
Piličić je istaknuo kako je „nekima smetao pridjev „hrvatski“ u sličnim prijedlozima imenovanja, poglavito kada se to odnosi na Domovinski rat i hrvatsku nacionalnu povijest“ te pojasnio kako se pridjev „hrvatski“ u nazivu Park hrvatskih dragovoljaca ne odnosi na etničku pripadnost, nego na teritorij države Hrvatske „što znači da su ‘hrvatski dragovoljci’ branili Hrvatsku, a ne da su Hrvatsku branili samo Hrvati“.
Tekst se nastavlja ispod oglasa