Udruga Betlehem Zagreb pokrenula je inicijativu “Prozor života” koja će majkama, koje su rodile neželjeno dijete omogućiti da ga istave na sigurnom. Inicijativa je pokrenuta s ciljem da ih se spasi od tragične smrti.
Hrvatsku javnost je u srpnju prošle godine šokirao slučaj mame iz Zagorja koja je ubila svoje novorođeno dijete. Nekoliko mjeseci ranije, dvojica mladića su u kanti za smeće u Zaprešiću pronašli tek rođenog dječaka u pothlađenom stanju. To, nažalost, nisu izolirane pojave, piše Bitno.net.
Gotovo svake godine u Hrvatskoj se službeno zabilježi nekoliko slučajeva čedomorstva no točan broj nije poznat. Ono što je jasno iz nepotpunih podataka prikupljenih iz više izvora, u posljednjih tridesetak godina u Hrvatskoj je evidentirano preko 100 takvih zločina. No s obzirom na to da mnoga čedomorstva ostaju tajna, ukupna brojka sigurno je veća.
Spasiti živote neželjenoj djeci
U želji da se slične situacije svedu na minimum, udruga U ime obitelji je 2024. godine pokrenula inicijativu za uvođenjem anonimnih poroda.
No udruga Betlehem Zagreb, koja desetak godina pruža utočište majkama i njihovoj djeci te skrbi za žrtve obiteljskog nasilja, pokrenula je jednu drugačiju inicijativu. Inicijativa “Prozor života” bi svjetlo dana trebala ugledati 1. veljače. I bit će mjesto gdje će majke ili roditelji moći anonimno i sigurno ostaviti neželjene bebe.
“Kao udruga koja želi pružiti zaštitu svakom ljudskom biću, od začeća do prirodne smrti, ali i potaknuti slučajevima čedomorstva u Hrvatskoj, odlučili smo pokrenuti projekt ‘Prozor života’ kako bi spasili živote neželjene djece”, ističe Alberta Vrdoljak, predsjednica udruge Betlehem Zagreb te idejna začetnica i nositeljica projekta.
>Što možemo naučiti od država koje su ozakonile anonimni porod?
„Svi znamo za slučajeve gdje su novorođena djeca bacana na smetlišta ili pokapana u stražnjim dvorištima. Osobno vjerujem, koliko god to možda zvučalo teško, da nijedna majka koja je počinila takav zločin zapravo nije htjela ubiti svoje dijete nego je na to bila natjerana životnim okolnostima. Želim svima koji se nalaze u sličnoj situaciji pružiti ruku i omogućiti im, ako već ne žele zadržati dijete, jedan human način kako da to naprave.“
Nekada postojala nahodišta
Prozori života trenutačno postoje u nekoliko europskih zemalja kao što su Njemačka, Poljska, Češka i Italija, a do početka 20 st. nisu bili strani ni na našim prostorima. Tako su nekadašnja nahodišta u Zadru, Splitu i Dubrovniku imala tzv. „obrtaljke“, drvene naprave u kojima se izvana moglo anonimno ostaviti neželjeno dijete, a koje bi se obrtanjem našlo u sigurnosti sirotišta.
Trenutačni zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj ne predviđa sličnu mogućnost. Dapače, prema sadašnjem Obiteljskom zakonu, roditelji se ne mogu odreći „prava na roditeljsku skrb“.
„Tri godine radimo na ovome te smo, nakon što smo ispitali sve zakonske i druge mogućnosti te više puta naišli na zid, u dogovoru s našim pravnim timom odlučili jednostavno krenuti u to“, ističe Alberta, dodajući: „Ovo možda nije savršeno rješenje, ali koja je uopće alternativa? Još djece na smetlištima?“
>Alberta Vrdoljak iz Udruge Betlehem: Među vama su hodale žene koje su tjerali na pobačaj
Prostor ima sve uvjete
Prvi prozor života u Hrvatskoj napravljen je u sklopu Samostana Pohoda Marijina, uz kapelu Corpus Domini na zagrebačkoj Trešnjevci. Sa strane Mošćeničke ulice nalazi se oslikani zid s prozorom iznad kojeg je postavljena nadstrešnica. S druge strane prozora je zasebna prostorija u kojoj se nalazi krevetić tj. inkubator s grijanim gelom. U pripremi su, ističe Alberta, konzultirane i inozemne udruge koje upravljaju sličnim projektima u svojim zemljama, kako bi se usvojile najbolje prakse.
>Udruga Betlehem objavila dirljivo svjedočanstvo svoje bivše štićenice, žrtve silovanja
„Majka može doći iz Mošćeničke ulice, otvoriti prozor i ostaviti dijete bez ikakvog straha da će joj se otkriti identitet. Prostorija je uređena po svim pravilima te opremljena videonadzorom, ali on ne gleda na ulicu, već isključivo na krevetić. U trenutku kada se u njega položi dijete aktivira se alarm redovnicama u samostanu i na mom mobitelu. Časne sestre potom provjeravaju videonadzor te odnose bebu u prostor samostana nakon čega je preuzimam ja i obavještavam sve nadležne službe.“
U udruzi djeluju i stručnjaci
Betlehem Zagreb pod sobom inače ima tri kuće za smještaj majki i žrtava obiteljskog nasilja te posjeduju veliko iskustvo u radu s majkama i djecom.
„Imali smo nekoliko slučajeva gdje su nam majke priznale da su, odbačene od partnera i obitelji, razmišljale o samoubojstvu ili drugim, tzv. krajnjim rješenjima. Jedna, koja je rodila blizance, rekla je da bi, da nije bilo naše pomoći, ubila sebe i to dvoje djece u sebi. Nažalost, takve se stvari događaju, zato i vjerujemo da treba postojati mogućnost kao što je Prozor života za majke u očaju.“
Naša sugovornica puna je zahvalnosti redovnicama koje su pristale da njihov samostan bude lokacija prvog prozora.
>Dok feministice prosvjeduju zbog femicida, Betlehem i Caritas pružaju konkretnu pomoć ženama
„Odluku su donijele jednoglasno te poslale prijedlog na Nadbiskupski duhovni stol koji je također dao svoj pristanak“, govori te dodaje kako će samostan biti opremljen svim nužnim dječjim potrepštinama, od mlijeka u prahu do pelena.
„Mi kao udruga također surađujemo s osobama medicinske struke. Imamo nekoliko liječnica, uključujući ginekologinju i neonatologinju kao i patronažne sestre koje pomažu Betlehemu, tako da su djeca i s te strane osigurana“, ističe Alberta koja se nada da će ovaj projekt omogućiti nekom djetetu dostojanstven život umjesto tragične smrti.
>Hod za život Osijek i Vinkovci darivao kuću za majke u potrebi
„U Hrvatskoj trenutačno ima oko 1200 registriranih potencijalnih posvojitelja. Vjerujem da su mnogi od njih spremni pružiti topli dom ovoj djeci koja su u povijesti naših prostora bila poznata i kao ‘Bogorodičina djeca’.“
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/ Bitno.net
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.