“Cilj nam je da se donese hitno zakonsko rješenje kojim bi se za početak vratile preplaćene kamate dužnicima u CHF-u, tražit ćemo da se u saboru ta odluka donese do ljetne stanke”, objavila je na voditeljica Udruge Franak Katarina Lucić na konferenciji za novinare na kojoj je potvrdila da su jučer podnijeli žalbu Ustavnom sudu na odluku Vrhovnog suda. Izračunali su da je posrijedi iznos preplaćenih kamata od 2,27 mlrd. kuna, u prosjeku između 20 i 25 tisuća kuna po dužniku, piše vecernji.hr
“Gotovo 200.000 prezaduženih građana ima dug do 25.000 kuna, među njima je i značajan broj naših članova, a njima bi se vratili upravo toliki iznosi čime bi mogli riješiti dug”, kaže Lucić. Danas je Franak podnio i kaznene prijave DORH-u protiv predsjednika uprava koji su sedam tuženih banaka vodili do zakonskog ograničenja kamatne stope na kredite u švicarskim francima 1. siječnja 2014., bivšeg guvernera Željka Rohatinskog i sadašnjeg Borisa Vujčića.
“HNB je godinama pratio tipske ugovore banaka, bio ih je dužan nadzirati, imali su zaštitne mehanizme koje su mogli upotrijebiti, a nisu to učinili. Banke su pak obmanjivale klijente, uvjeravale ih da je franak stabilna valuta i pokazivale tečaj kad je franak bio stabilan, a propustile upozoriti da u krizama jako raste. Reklamirale su proizvod na način da se anuitet neće mijenjati, PBZ-a čak i da će se smanjivati s vremenom. Dogodilo se upravo suprotno”, kaže voditeljica udruge.
Prijavu podnose i Europskom parlamentu i Europskoj komisiji od kojih traže sankcije za državu i naknadu štete, jer sudovi nisu ispravno primijenili europsko pravo. Tvrde da su imali dvostruke kriterije u donošenju odluke: prilikom ocjenjivanja valutne klauzule rekli da je bitno da je gramatički razumljiva, a kod odredbi o kamatnoj stopi odredili su da, osim što je gramatički razumljiva, mora biti i shvatljiva kad su posrijedi ekonomske posljedice. Također, navode da je Vrhovni sud propustio uputiti i prethodno pitanje Europskom sudu, što je teška povreda prava EU.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović, savjetnik Udruge Franak, ističe da su sva tri suda potvrdila da je jednostrana promjena kamatnih stopa bila nepoštena i nezakonita, što je vrlo snažan argument i najoštrija kritika HNB-u da nije provodio zadatke za koje je zadužen.
“Zaduženi su i za financijsku stabilnost Hrvatske, nije riječ samo o stabilnosti banaka, puno je važnije da HNB prati trendove što se događa u privatnom sektoru, građanima koji su uzimali kredite s valutnom klauzulom. Ova je situacija stvorila nepodnošljiv teret otplate svim dužnicima, stvara se valutno inducirani rizik, sve više građana ne može vraćati kredite, a tad nastupa i kreditni rizik koji se, kad obuhvati više dužnika, pretvara u financijsku nestabilnost”, analizira Lovrinović te dodaje da smo mi smo već uši u tu fazi, jer je postotak nenaplativih kredita u CHF-u drastično porastao u nekoliko posljednjih mjeseci, na oko 30 posto. Lovrinović je priliku iskoristio i da najavi svoj politički angažman kroz udrugu Promijenimo Hrvatsku čiji je predsjednik:
“Čovjek više ne može gledati ovo što se događa u Hrvatskoj i čitati ono što se navodi kao obrazloženje u ovim presudama. Upravo zato idem na izbore, pozivam sve stručnjake da se pridruže i pomognu ljudima koji su ugroženi”, kaže Lovrinović.