Osobe s invaliditetom iz 32 udruge zatražile su od političara odgovore kako će unaprijediti položaj osoba s invaliditetom, poručivši strankama i nezavisnim listama da “inkluzija počinje namjerom, no stranke je nisu pokazale”.
Udruge osoba s invaliditetom uputile su poziv na očitovanje strankama i nezavisnim listama o tri ključna problema čije otklanjanje može značajno unaprijediti njihov položaj, pitanje prijevoza, inkluzivnog obrazovanja i širenje mreže socijalnih usluga. Na 22 poslana upita, odgovorili su samo SDP, Hrvatska Zora i Pametno.
Osobe s invaliditetom nisu na ljestvici prioriteta programa političara, smatraju udruge, podsjećajući da u Hrvatskoj živi preko pola milijuna osoba s invaliditetom, od čega 465.000 ima pravo glasa.
Udruge od vlasti očekuju razumijevanje za njihove specifične probleme i preuzimanje obveze za rješavanje tih problema kroz provedbu konkretnih aktivnosti i mjera.
Najvažnija pitanja za njih su mjere za osiguravanje pristupačnog prijevoza za osobe s invaliditetom iz ruralnih sredina, osiguravanje sustavne, svima dostupne i kontinuirane podrške inkluzivnom obrazovanju u sklopu formalnog sustava obrazovanja, te osiguravanje ravnomjerne dostupnosti socijalnih usluga u zajednici.
Udruge najavljuju da će pratiti rad buduće Vlade kojoj preporučuju da se u procese kreiranja strateških dokumenata prometnog razvoja uključe prestavnici udruga osoba s invaliditetom, te unaprijedi infrastruktura i oprema u svim oblicima lokalnog prijevoza kako bi se zaustavilo ograničavanje kretanja osobama s invaliditetom i postale im dostupne socijalne i zdravstvene usluge.
Zalažu se za predviđanje višegodišnjeg okvirnog ugovora za pružanje podrške inkluzivnom obrazovanju kako bi se osigurale potrebne usluge podrške kroz kvalitetno i pravovremeno planiranje. Predlažu da se pomoću sredstava iz Strukturnih fondova, primarno Europskog socijalnog fonda, postave uvjeti natječaja koji omogućavaju višegodišnje financiranje podrške na regionalnoj razini.
Također traže usklađivanje mjera za zapošljavanje i osiguravanje kontinuiranog zapošljavanja osoblja unutar škola, definiranje realnih potreba za socijalnim uslugama i koordinaciju dionika u lokalnoj zajednici, uz osnivanje mreže pružatelja i
organiziranje sastanaka za razmjenu iskustava. Koordinacija bi doprinijela i boljem međusobnom razumijevanju, bržem postupku ugovaranja i smanjivanju administrativnih barijera kod promjena i ugovaranja usluga, ističu udruge.