Povodom prvog čitanja Zakona o referendumu koji predlaže Vlada premijera Andreja Plenkovića Hrvatskom saboru, udruga U ime obitelji svraća pozornost javnosti na više velikih nedostataka ovog zakonskog prijedloga koji, u konačnici, ograničavaju mogućnost hrvatskim građanima da suodlučuju o važnim pitanjima u svojoj državi, stoji u priopćenju koje potpisuje Natalija Kanački, dr. med., članica Upravnog odbora udruge U ime obitelji.
U ime obitelji sudjelovala je u javnoj raspravi te nam je drago da su neki naši prijedlozi uvaženi.
Narodna inicijativa odnosno narodni referendum osigurava hrvatskim građanima mogućnost da se na lokalnoj i nacionalnoj razini, najčešće suprotstavljajući se politikama aktualne vlasti koje smatraju štetnima, založe za drugačiji i po njihovom mišljenju bolji način ostvarivanja općeg dobra.
Iako se Vlada poziva na Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije Vijeća Europe te korištenje zakonskih rješenja pojedinih referendumskih instituta u drugim europskim državama, osobito Švicarskoj – u čak 171 članku ovog vrlo opsežnog prijedloga zakona postoji niz rješenja koja ograničavaju slobodu hrvatskih građana i Ustavom zajamčeno pravo mišljenja i izražavanja te predstavljaju prepreke za narodni referendum.
Ovdje donosimo samo neke:
- U sada produženom roku od maksimalno 30 dana, potrebno je prikupiti 10% potpisa birača RH
Uspjeh narodne inicijative u velikoj mjeri ovisi o utvrđivanju točnog broja birača u RH, a broj birača u evidenciji nadležnog ministarstva veći je za više od 300 000 od stvarnog broja birača u Hrvatskoj. Tako se postotak potpisa koje narodna inicijativa treba prikupiti de facto penje na 20% broja birača u RH.
Za usporedbu, u Švicarskoj, koja ima 8,5 milijuna stanovnika građani trebaju za ustavnu inicijativu prikupiti 100 000 potpisa u roku od 18 mjeseci, a za referendum o ukidanju zakona – trebaju prikupiti 50 000 potpisa u razdoblju od 100 dana. Dakle, u Švicarskoj je za ustavnu inicijativu potrebno prikupiti prosječno 182 potpisa na dan, a u Hrvatskoj 67 puta više – 12 249 potpisa.
U ime obitelji očekuje približavanje RH švicarskim standardima.
- Mjesta izjašnjavanja birača ograničena su isključivo na ona koja odobri lokalna samouprava
To znači da lokalna vlast može npr. odrediti jedno mjesto, na neatraktivnoj lokaciji, pri čemu nisu određene sankcije za nedonošenje odluke za dodjelu ijednog mjesta narodnoj inicijativi.
Istovremeno – potpisi za političke kandidate (predsjednik RH i lokalni dužnosnici) prikupljaju se na svim mjestima bez ikakvih ograničenja.
U ime obitelji očekuje prijedlog zakona koji će omogućiti hrvatskim građanima da svoj potpis daju na, za od lokalne samouprave određenom mjestu, na bilo kojem drugom mjestu bez ograničenja te elektroničkim putem, kao i sankcioniranje neprovođenja istog.
- U obrascu za prikupljanje potpisa od građana traži se upisivanje OIB-a, što otežava prikupljanje potpisa jer velik broj građana još uvijek nema OIB u osobnim dokumentima.
Istovremeno – kod prikupljanja potpisa za političke izbore – traži se broj osobne iskaznice.
U ime obitelji očekuje da se u prijedlogu zakona OIB zamijeni brojem osobne iskaznice.
- Dužnost provjere pravovaljanih potpisa dodjeljuje se DIP-u
U ime obitelji smatra provjeru potpisa od DIP-a korakom u dobrom smjeru, ali se istovremeno zalaže za decentralizaciju pregleda potpisa – prema švicarskom referendumskom modelu. Konkretno, to znači da se provjera potpisa odvija na razini općina i gradova od strane općinskih i gradskih povjerenstava, uz prisutnost promatrača. To će olakšati provjeru valjanosti potpisa, dostavu potpisa od strane narodne inicijative te olakšavanje završne provjere DIP-u koji ju treba obaviti u roku od 30 dana.
- U prijedlogu Zakona o referendumu nema odredbi koje reguliraju financiranje referendumske inicijative i referendumsku kampanju
Predlagatelj je propustio u prijedlog ugraditi određene odredbe na kojima naročito inzistira Parlamentarna skupština Vijeća Europe i Venecijanska komisija. Riječ je o zabrani javnih vlasti da koriste javna sredstva u referendumskoj promidžbi, mogućnosti javnog financiranja u kojem slučaju bi se na načelu jednakosti osigurala raspodjela sredstava zagovornicima i protivnicima neke inicijative, odgovornosti da se službene informacije o referendumu povjere neovisnom tijelu, a ne javnim vlastima.
Kako u praksi narodna inicijativa najčešće predlaže pitanje kojem se protivi Vlada odnosno Hrvatski sabor – U ime obitelji očekuje da se tim akterima zabrani korištenje javnih sredstava u referendumskoj kampanji te da Zakon osigura pravičan pristup javnim medijima i davanje objektivnih informacija biračima.
- U prijedlogu Zakona o referendum nema odredbe koja osigurava da se odluku koju su birači donijeli na referendum temeljem narodne inicijative – može izmijeniti jedino putem referenduma, a ne glasovanjem u Saboru.
U ime obitelji očekuje dodavanje takve odredbe u prijedlog zakona o referendumu.
U prijedlogu zakona Vlade RH postoji još cijeli niz odredbi koje otežavaju provođenje narodne inicijative poput članka 37. u kojem predlagatelj iz švicarskog modela na neodgovarajući način prenosi neizravni i izravni protuprijedlog, u nastojanju da ozakoni ono što je iznimka u Švicarskoj, a ne pravilo. Ili neprovediv prijedlog iz čl. 20. prema kojem cjelokupna razrada referendumske inicijative mora prethoditi osnivanju organizacijskog odbora građanske inicijative, itd. Isto tako u člancima koji se bave lokalnim izborima – i dalje se otežava raspisivanje lokalnog referenduma zahtjevom da se osigura potpise 20% birača jedinice lokalne samouprave te se uvodi pretjerano visok kvorum prihvaćanja od 1/3 ukupnog broja birača, itd.
Podsjećamo da su hrvatski građani u razdoblju od 25 godina – od 1996. godine, kad je donesen Zakon o referendumu – uspjeli realizirati samo jedan narodni referendum – o braku kao zajednici žene i muškarca, unatoč desecima narodnih inicijativa pokrenutih o važnim društvenim pitanjima. Podsjećamo da je aktualna vlast – 2014. SDP s premijerom Milanovićem, a 2018. HDZ s premijerom Plenkovićem manipulirajući brojem birača u RH i pregledavanjem potpisa koje su građani dali – spriječila održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava za koji je 2014. prikupljeno 385 000 potpisa za jedno, a 2018. više od 800 000 potpisa za dva referendumska pitanja.
Podsjećamo i na činjenicu da je premijer Plenković, čija vlada danas donosi u prvo čitanje prijedlog Zakona o referendumu podržao zabranu sudjelovanja promatrača GI Narod odlučuje na brojanju potpisa 2018. – kad je tadašnji ministar uprave Kuščević kroz netransparentan i manipulativan postupak provjere potpisa odbacio oko 85 000 valjanih potpisa. Isto tako, Vlada aktualnog premijera odbila je prošlogodišnji zahtjev GI Narod odlučuje da se ponovno prebroje potpisi jer je za prvo pitanje „nedostajalo“ svega 0,8% potpisa, a za drugo 2% potpisa, a u svijetlu činjenice da su protiv tri glavna nositelja “brojanja potpisa” pokrenute istrage zbog sumnje na korupciju.
Imajući u vidu dosadašnji odnos Vlada SDP-a i HDZ-a prema građanskim, narodnim referendumskim inicijativama, U ime obitelji s punim pravom upozorava da niz odredbi novog prijedloga Zakona u stvari imaju za cilj ograničavanje prava na slobodu mišljenja i izražavanja hrvatskih građana te stvaranje prepreka za narodni referendum, a ne osiguravanje istih građanskih sloboda.