Novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tijekom kampanje je najavljivala kako će predsjedničku rezidenciju s Pantovčaka preseliti u Državnu rezidenciju u Visoku ulicu.
Prva predsjednička rezidencija bila je smještena u Visokoj ulici na Gornjem gradu u Zagrebu, a nakon toga je preseljena u Banske dvore na Markovom trgu, današnju zgradu Vlade Republike Hrvatske. Nakon raketiranja Banskih dvora 7. listopada 1991. godine od strane JNA, rezidencija predsjednika Republike preseljena je na današnju lokaciju na Pantovčaku.
“Smatram da je to sasvim primjerena lokacija za predsjednicu Hrvatske jer je Vlada ionako i sada plaća, a ne koristi se i zjapi prazna. To će znatno smanjiti troškove mog Ureda. Pantovčak ću otvoriti za građane, za potrebe osoba s invaliditetom, djecu s poteškoćama u razvoju, odnosno za neku sličnu funkciju ili namjenu. Rezidencija na Pantovčaku je prevelika, državnici samo prođu kroz nju i ne vide taj prekrasni kompleks koji ima 200 hektara. To socrealističko zdanje je sada zapravo zapostavljeno i ono mora biti otvoreno građanima, isto kao i Brijuni”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović.
Trenutno je državna rezidencija u Visokoj predviđena za boravak i noćenje stranih delegacija te, osim prostora za sastanke i protokolarne događaje, ima nekoliko spavaćih soba.
Državna rezidencija u Visokoj nalazi se u samom središtu Zagreba, na Gornjem gradu, samo nekoliko minuta hoda od Markovog trga. Tako će, preseli li ured i poželi li posjetiti Zorana Milanovića, Kolindi Grabar Kitarović trebati svega četiri minute hoda do Banskih dvora.
Prema podacima iz registra nepokretnih kulturnih dobara Grada Zagreba, jednokatna palača s dvokatnom kulom iz 16. stoljeća visoke je arhitektonske i urbanističke vrijednosti. Sredinom 19. stoljeća poduzetnik Guido Pongratz uredio je park s vrtnom kućicom uz palaču, a 1865. podigao je i kuću u Mesničkoj 23, tik do parka, u kojoj danas stoluju neki od Vladinih ureda koji nisu stali u Banske dvore.
Bogataška poduzetnička obitelj Pongratz u to se doba često družila s obiteljima Kulmer i Turković. I dok su Kulmeri stanovali na obližnjem Katarininom trgu i u Šestinama, u poznatom dvorcu Kulmer, Turkovići su bili tik do Pongratza, u Visokoj 18. Zanimljivo je da danas na toj adresi živi šef Atlantic grupe Emil Tedeschi.
Palača u Visokoj ulici 22 više puta je dograđivana i adaptirana, a bila je u vlasništvu obitelji Pongratz do 1930, kad ju je kupio Grad Zagreb i adaptirao u kraljevsku rezidenciju za Karađorđeviće.
U vrijeme NDH palačom su se koristili nacisti, a za vrijeme Jugoslavije, odnosno SR Hrvatske u njoj je vodio sastanke Ante Marković i drugi tadašnji dužnosnici.
Proglašenjem neovisnosti palača u Visokoj ulici služila je kao prvi dom Ureda predsjednika i tadašnji predsjednik Franjo Tuđman stolovao je u njoj kratko vrijeme, do preseljenja u Banske dvore.
Nakon njegovog odlaska u palači u Visokoj ulici bilo je smješteno Ministarstvo vanjskih poslova, a 1996. Visoka postaje državna rezidencija.
Nakon toga služila je za boravak i noćenje visokih stranih dužnosnika, uglavnom predsjednika država i vlada, a kad u njoj nije bilo gostiju, hrvatski su je dužnosnici koristili za sastanke na visokoj razini. Tako su se u rezidenciji znale održavati sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, a u posljednje vrijeme ondje se između predstavnika MOL-a i hrvatske Vlade održavaju pregovori o sudbini INA-e.
Ipak, stručnjaci za sigurnost tvrde i kako je taj objekt daleko teže štititi nego sadašnji Pantovčak.
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.