Nedavna izjava Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije u povodu izbora izazvala je pozornost javnosti i političara. Za razliku od sličnih izjava u drugim europskim zemljama, u Hrvatskoj je naišla na osudu dijela političara. Izjava je potpuno usklađena s Doktrinalnom notom o nekim pitanjima vezanim za sudjelovanje katolika u političkom životu. Nju je Kongregacija za nauk vjere na čelu s tadašnjim kardinalom Josephom Ratzingerom, kasnijim papom Benediktom XVI., objavila 2002. godine.
Osim toga, izjava je na tragu vrlo slične izjave Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) objavljenom samo nekoliko dana ranije.
Poznajući Doktrinalnu notu i uopće Katekizam Katoličke crkve, nije teško dokučiti što piše u izjavama poput one COMECE-a ili Komisije Iustitia et Pax HBK-a.
Crkva ne mijenja svoj nauk, ona samo reagira na aktualne poticaje
Piše ono što je srž svih crkvenih dokumenata i poruka vezanih za ulogu kršćana u društvu. Ukratko, podsjeća ih se na njihovu odgovornost, na poštivanje kršćanskih normi i poziva na angažman u tome smislu.
>Pročitajte i poslušajte poruku Komisije Iustitia et pax povodom parlamentarnih izbora
Na samom početku Doktrinalne note Crkva upozorava vjernike na njihovu odgovornost u svijetu.
“Zauzimanje kršćana u svijetu tijekom dvijetisućljetne povijesti pronašlo je mnoštvo različitih izražaja. Jedan je od tih sudjelovanje kršćana u političkom životu”, piše u Noti.
Kongregacija nadalje podsjeća na Tomu Mora, sveca Katoličke crkve i jednog od klasika političke misli. On je, piše u Noti, posvjedočio svojim mučeništvom “neotuđivo dostojanstvo čovjekove savjesti”.
“Premda izvrgnut različitim oblicima psihološkog pritiska, sveti Toma nije pristao na kompromis. Ne odričući se ‘postojane vjernosti legitimnoj vlasti i institucijama« kojom se odlikovao, poručio je svojim životom i smrću da se »čovjek ne smije odijeliti od Boga, niti politika od morala’.
U skladu s poticajima u Noti, predsjednik Europske pučke stranke (EPP) koja se ranije predstavljala kršćanskom, Manfred Weber, nedavno je izjavio kako bi želio snažniju nazočnost kršćana i Crkve u Bruxellesu.
U Europi još uvijek ima političara koji bi željeli veću nazočnost Crkve u javnosti
Ukratko, Weber je poput niza drugih europskih političara različitih profila, pozvao katolike da u skladu sa svojom savješću preuzmu veću odgovornost u politici.
U Hrvatskoj pak, nekolicina političara na izjavu Komisije Iustitia et Pax reagirala je poput svojedobno komunističkih komesara. Crkvi se pritom odriče pravo na svaki oblik društvenog djelovanja.
>Europski biskupi uoči glasanja u EU parlamentu: Pobačaj nikada ne može biti temeljno pravo
Predstavnici SDP-a, Možemo i Mosta javno su poručili kako smatraju da Crkva ne treba govoriti o politici.
Doktrinalna nota podsjeća na temeljno učenje Drugog vatikanskog koncila. “Vjernici laici ne mogu nipošto odreći sudjelovanja u politici, to jest u mnogostrukom i raznovrsnom gospodarskom, društvenom, zakonodavnom, upravnom i kulturnom djelovanju koje teži suvislom i institucionalnom promicanju općeg dobra”, ističe.
Etički pluralizam neprihvatljiv, obrana života od začeća do prirodne smrti
To uključuje promicanje i obranu dobara, kao što su javni red i mir, sloboda i jednakost, poštivanje ljudskog života i okoliša, pravednost i solidarnost, podsjeća Nota.
U Noti se također jasno naglašuje da je etički pluralizam neprihvatljiv. Uz napomenu da zadaća Crkve nije iznositi konkretna rješenja za ovozemna pitanja, Nota podsjeća na zadaću Crkve u promicanju vrijednosti.
“Demokracija naime mora počivati na istinskim i čvrstim temeljima, to jest neopozivim etičkim načelima koji po svojoj naravi i svojoj ulozi predstavljaju sam temelj društvenog života”, piše u Noti.
Nadalje, Kongregacija za nauk vjere podsjeća kako je nedopustivo glasovati za nepravedne programe i zakone. Osvrćući se konkretno na problem pobačaja i eutanazije, u Noti se naglašava kako zakoni trebaju braniti pravo na život od začeća do prirodne smrti. Osim toga, u Noti se također ističe da nije u redu izjednačavati obitelj s drugim oblicima zajedničkog života.
Crkva ne preporučuje za koga glasovati, ali podsjeća što se treba imati na umu
To su samo neke od poruka u Doktrinalnoj noti, koje se dosljedno ponavljaju i u kasnijim crkvenim porukama, pa i u poruci COMECE-a i izjavi Komisije Iustitia et Pax.
>Šarić: Uznemirena ljevica ne može vjerovati da se Crkvi dopušta slobodno govoriti u demokraciji
I u jednom i u drugom dokumentu stoji da Crkva ne zauzima stranu na izborima i ne daje preporuke vjernicima za koga će glasovati. Međutim, Crkva jasno, dosljedno zauzima stranu kad je riječ o moralnim načelima i u tom je pitanju nedvosmislena.
Što su za Crkvu u Hrvatskoj prioriteti u ovom trenutku, proizlazi iz samog naslova izjave Komisije Iustitia et Pax: “Očuvati dostojanstvo politike i ustavno-pravni poredak države”.
Među prvim problemima Komisija ističe demografsku krizu, zatim pitanja zdravstvene zaštite, mirovina, socijalne skrbi, poljoprivrede, kao i druga društvena i ekološka pitanja.
Zaštita života i druga načela na kojima ustraje Crkva
Iustitia et Pax nadalje naglašava izazove vezane za načela od kojih Crkva ne može odustati, a to su zaštita ljudskog života i prirodni zakon.
“Vjernike, kao i sve ljude dobre volje u Hrvatskoj, pozivamo da u izboru svojih kandidata vode računa i o vrijednosnim i svjetonazorskim pitanjima poput poštovanja vjerskih sloboda u javnom životu, poštovanja života od trenutka začeća do naravne smrti, neradne nedjelje, kao i sve prisutnije pitanje rodne ideologije”, piše u poruci.
Kad je riječ o načelima djelovanja u politici, Iustitia et Pax i tu jasno daje do znanja gdje je pozicija Crkve i dokle seže njezino djelovanje.
“Pozivamo stoga građane da se ‘ne daju zavesti’ od onih koji ukazuju isključivo na propuste, a ne nude pozitivne programe koji bi mogli promijeniti situaciju na bolje.
Političare, pak, pozivamo, napose one koji se izjašnjavaju kao katolički vjernici, da u duhu hrvatskog demokratskog i pluralnog društva, radi općega dobra, surađuju i s onim političkim opcijama koje se u svemu ne slažu s njima, ali se zauzimaju za vrijednosni sustav većine Hrvata i hrvatskih građana”.
Ustavna kriza i korupcija kao goruće prijetnje društvu
Komisija se posebno osvrće i na aktualno pitanje puzajuće ustavne krize. Točnije, destrukcije koja je pokrenuta parlamentarnom kandidaturom predsjednika države. Crkva je svjesna da je riječ o procesu koji se kreće prema raspadu političkog sustava. Pritom bi svaki građanin trebao biti svjestan dramatičnosti toga povijesnog trenutka.
>Ustavni sud: Milanović kao predsjednik ne može na parlamentarne izbore!
“Vladavina prava kao temeljno ustavno načelo obvezuje sve građane Republike Hrvatske, sve institucije, pa i političke stranke. Stoga apeliramo na sve sudionike izbornoga procesa da postupaju poštujući Ustav Republike Hrvatske i relevantne zakone”, poručuje Iustitia et Pax.
“Posebice važnim držimo obvezu svih političkih stranaka da svojim postupanjem izbjegnu ustavnopravnu krizu te da oni, koji već imaju određene, pa makar i ograničene političke ovlasti, budu primjerom poštena izbornog natjecanja”, piše u izjavi.
“Pri tome želimo istaknuti da je Republika Hrvatska do 2000. godine imala polupredsjednički sustav, a od 2000. godine parlamentarni koji izričito predviđa zabranu stranačkog članstva za predsjednika države”, navodi se dalje u izjavi.
Iustitia et Pax osvrće se i na političke trendove u Europi, pozivajući na daljnje zauzimanje za “slobodnu Hrvatsku u okviru zajednice europskih naroda”.
Naposlijetku, Iustitia et Pax ponovno ukazuje na problem korupcije u Hrvatskoj. Komisija se osvrće na uzroke i oblike korupcije, napominjući da stranke moraju u svojim programima imati borbu protiv korupcije. Na kraju poziva i građane na konkretno djelovanje.
Dio izjave koji se na to odnosi također odiše dramatičnošću. Zanimljivo je međutim da su predstavnici HDZ-a, na koji se to u velikoj mjeri odnosi, reagirajući na izjavu potpuno prešli preko činjenice da ona govori i o tome. S druge strane, brojni predstavnici oporbe također su to ignorirali, čak tvrdeći da biskupi podržavaju HDZ.
Stranke bi odabrale samo ono što im odgovara, a ostalo prečuju
“Potrebno je podržavati i poticati kod građana hrabrost i poštenje, što uključuje i naviku prijavljivanja nadležnim institucijama onih koji čine koruptivne radnje”, poručuje Komisija Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije.
Svaka politička snaga u Hrvatskoj mogla bi u toj izjavi pronaći nešto što bi mogla odmah potpisati. Isti je slučaj i s izjavom COMECE-a, kao i Doktrinalnom notom Kongregacije na nauk vjere.
Problem je u tome što će svaka stranka u tim dokumentima pronaći i stvari s kojima se ne slaže. Pa onda cijelu poruku osuđuju tvrdeći da ona ide na ruku političkim protivnicima.
No Crkva ne može prilagođavati svoj nauk stranačkim programima, a njezin nauk jasan je svima koji su zainteresirani. Crkva se ne da uvući u političke obračune, ali ne može odustati od propovijedanja Evanđelja. Inače bi se mogla i ukinuti, što poneki političari u Hrvatskoj očito još uvijek priželjkuju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa