Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.
Željko Glasnović rekao je jutros u Saboru da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpuno izolirani.
Najveće iseljeništvo u odnosu na broj stanovnika
Izvješće podnosi Središnji državni ured za Hrvate izvan RH koji je u predmetnoj, 2016. težio, kako se navodi, uspostaviti sustavan pristup u provedbi javne politike prema Hrvatima izvan domovine.
> Važni za Hrvatsku: Iseljenici svake godine ulažu u Hrvatsku više od 2 milijarde eura
Tri su strateška cilja koja Ured želi ostvariti: razviti suradnju, zaštititi prava i interese Hrvata izvan Hrvatske i jačati njihove zajednice, poticati povratak iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku.
Za 65 programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini prošle je godine odobreno 20 milijuna kuna.
Manjinskim zajednicama u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji dodijeljena su tri milijuna kuna pomoću kojih se financiralo 259 projekata hrvatske nacionalne manjine.
Za programe i projekte udruga hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi dodijeljeno je 1,1 milijun kuna, a financirano 17 programa itd., navodi se u Izvješću.
Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem, i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika.
Iz hrvatskog iseljeništva u Hrvatsku se uplaćuje više od 1,5 milijardi dolara svake godine
Računa se da u Hrvatskoj živi oko 3,6 milijuna Hrvata, u Bosni i Hercegovini oko 400.000, oko 200.000 u susjednim državama te oko 3,300.000 u drugim državama širom svijeta.
Iseljenici ulažu u Hrvatsku oko 2 milijarde Eura, 5% BDP-a
Prema podacima Svjetske banke u financijski sustav Hrvatske se svake godine još uvijek uplaćuje iz dijaspore više od 1,5 milijardi dolara, a gotovinski ulazi još polovica tog iznosa što znači da i danas iz džepova hrvatskih građana koji žive izvan Hrvatske direktno u našu zemlju svake godine uđe oko 2 milijardi dolara.
Procjenjuje se da među hrvatskim iseljenicima ima preko 900 etabliranih tvrtki koji svojim proizvodima i uslugama sudjeluju vrlo aktivno na svjetskom tržištu, a osoba sa znanstvenim statusom ima bitno više nego u Hrvatskoj.
“Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektroničko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva”, naglasio je Marin Sopta, predstavljajući ovaj tjedan zbornik radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa, ocijenivši kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu vlada nepovjerenje.
“Potrebno je uključiti iseljeništvo u izgradnju hrvatske države”, istaknuo je Sopta, najavivši kako bi se u razdoblju od deset do 20 godina takvom politikom u domovinu moglo vratiti od 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa