U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Hrvatski sabor u petak je zasjedanje počeo minutom šutnje, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je kako te žrtve moraju zauvijek ostati u kolektivnoj svijesti čovječanstva da se takvi zločini više nikada ne ponove.
“Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, koji se obilježava 27. siječnja, dan je sjećanja na sve žrtve onog što sa sigurnošću možemo nazvati potpunim slomom čovječanstva. Uz mučki ubijene žrtve holokausta, danas, sutra, ali i svaki dan, moramo se sjećati i svih preživjelih koji nose teret jedne strašne povijesti te njihovih obitelji i bližnjih. A upravo svjedočenja preživjelih moraju se nastaviti prenositi na buduća pokoljenja kako se ne bi zaboravila ili banalizirala patnja milijuna ljudi i njihovih obitelji”, rekao je Jandroković na početku saborskog zasjedanja.
Holokaust nam, poručio je, mora biti stalni podsjetnik na strahote koje mogu prouzročiti rasizam i mržnja.
“27. siječnja 1945. oslobođen je nacistički koncentracijski logor Auschwitz. Taj najveći logor zločina i okrutnosti simbolizira i sva druga mjesta na kojima je tijekom nacističkih i fašističkih režima sustavno mučeno i ubijeno šest milijuna djece, žena i muškaraca – samo zato što su bili Židovi i što su, prema monstruoznoj nacističkoj ideologiji, pripadali neželjenoj skupini. Šest milijuna ljudskih priča i snova, među kojima i onih pripadnika raznih manjinskih skupina, nepovratno je nestalo. Stoga naša odgovornost kao pojedinca, ali i društva mora biti borba protiv nesnošljivosti i mržnje, antisemitizma, ksenofobije i predrasuda bilo koje vrste”, poručio je predsjednik Sabora.
Time ćemo, naglasio je, odati poštovanje prema svim izgubljenim životima, ali i preživjelima čija se svjedočenja ne smiju nikada zaboraviti.
“Obilježavajući Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta odajemo čast i snazi židovskog naroda i svima drugima koji su znali i mogli prebroditi jedno od najmračnijih poglavlja povijesti čovječanstva. Iskustvo holokausta nam je pokazalo da je tijekom tog teškog razdoblja europske povijesti bilo ljudi koji imali snage i odvažnosti da ne ostanu ravnodušni prema nepravdi nanesenoj pripadnicima židovskog naroda. Po cijenu vlastitog života i za dobrobit drugog čovjeka, hrabro i slušajući svoju savjest spašavali su poznate i nepoznate ljude”, istaknuo je Jandroković.
Pravednici među narodima, rekao je, među kojima je bilo 115 hrvatskih ljudi za koje se za sada zna, učinili su ono što je najviše što čovjek može učiniti za drugog čovjeka – pomoći i spasiti ljudski život, riskirajući pritom svoj i time su pokazali da uvijek postoji izbor i da prema zlu ne treba ostati ravnodušan.
“Gledajući danas potomke spašenih možemo razumjeti dubinu značenja riječi iz Talmuda: Onaj tko spasi jedan život, spasio je čitav svijet”, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta podsjeća nas, naglasio je, na načela snošljivosti i borbe protiv zločina bilo koje vrste kao i borbe protiv diskriminacije, rasizma i antisemitizma kao i na važnost promicanja demokratskog ideala dostojanstva, jednakosti i poštivanja svakog čovjeka, na važnost poštivanja prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, spol, naciju, jezik, vjeru ili uvjerenje.
“Podsjeća nas da globalno moramo nastaviti izgrađivati društva na međusobnom razumijevanju i povjerenju, snošljivosti i solidarnosti, u kojem ćemo trajno promicati univerzalna načela demokracije i ljudskih prava u duhu dijaloga i otvorenosti. To su temeljne vrijednosti na kojima počiva zajednica demokratskih država”, poručio je predsjednik Sabora Jandroković.
One su, kazao je, ujedno najbolje jamstvo da se zauvijek spriječe okrutnosti, genocidi i zločini i da se više nikada ne ponovi holokaust ali i i zločini koji su kasnije bili počinjeni u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – u Vukovaru, Škabrnji, Srebrenici i svim drugim mjestima patnji i boli.
Raprava o Zakonu o genetski modificiranim organizmima
Sabor će u petak raspravljati o konačnom tekstu izmjena Zakona o genetski modificiranim organizmima, a drugi tjedan ovogodišnjeg rada zaključit će glasovanjem o dvadesetak točaka dnevnog reda.