Hrvatsku je posljednjih dana zahvatio val lažnih dojava o bombama koji je izazvao niz evakuacija u školama i trgovačkim centrima, prekide nastave te uznemirenost među učenicima, roditeljima i djelatnicima obrazovnih ustanova. Iako su sve dosad provjerene dojave bile lažne, ozbiljnost situacije zahtijevala je brzu reakciju nadležnih službi. Stručnjaci upozoravaju da bi ovakav koordinirani val mogao imati širi kontekst. Kao mogući uzroci spominju se neodgovorno ponašanje pojedinaca, pokušaji izazivanja panike ili čak organizirane akcije s ciljem destabilizacije i testiranja sustava sigurnosti.
Prema informacijama policije i medija, prijetnje su se u kratkom vremenu proširile na više gradova i županija. U Zagrebu su evakuirane brojne srednje škole i gimnazije, a dojave su zaprimljene u ranim jutarnjim satima, neposredno prije početka nastave. Slična situacija zabilježena je i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je policija pregledavala desetke školskih objekata, dok je u nekim slučajevima nastava bila otkazana.
Dojave u školama i trgovačkim centrima
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji dojave su zahvatile veći broj škola, a učenici i zaposlenici morali su napustiti zgrade dok su trajali pregledi. Posebno je pogođena i Rijeka, gdje su gotovo sve srednje škole zaprimile prijeteće poruke putem elektroničke pošte, što je dovelo do masovnih evakuacija i prekida nastave.
Dojave su zabilježene i u Karlovcu, Puli i Šibeniku, gdje su također provedene sigurnosne provjere i evakuacije. U pojedinim sredinama učenici su privremeno vraćeni kućama dok su trajali policijski pregledi.
Val prijetnji nije se zadržao samo na obrazovnim ustanovama. U Osijeku je zaprimljena dojava o bombi u trgovačkom centru, dok je u Zagrebu, osim škola, evakuiran i jedan od većih trgovačkih centara, što ukazuje na širenje panike i izvan školskog sustava.
> Benčić manipulira dojavom o bombi? Dolazak policije tumači kao politički pritisak
Dojave su uglavnom stizale putem e-maila, a njihov sadržaj bio je iznimno uznemirujući i ozbiljan. Upravo zbog toga svaka je prijetnja tretirana s najvećim stupnjem opreza. Policija je u svim slučajevima odmah reagirala, provodila evakuacije te detaljne protueksplozijske preglede objekata.
Iz nadležnih institucija poručuju kako se ovakve situacije ne smiju shvaćati olako, bez obzira na to što se na kraju pokažu kao lažne. Sigurnost djece i građana ostaje apsolutni prioritet, a svaki ovakav incident zahtijeva mobilizaciju značajnih resursa.
Akrap: Obrazac koji se ponavlja svake godine
Gordano Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba kazao je kako je ovo već viđeno. “Ovakve se stvari događaju, ponavljaju se u valovima praktički svake godine kako bi svi oni koji su zlonamjerni pokušali unijeti određeni nemir i nesigurnost u društvo i testirali sigurnosni obrambeni sustav. Ovo je već viđeno i ovo nije nešto što se, nažalost, neće ponoviti u budućnosti”, poručio je u Dnevniku.
Upitan zašto periodično dobivamo slične dojave, Akrap je objasnio da je važno uzeti u obzir da to radi više različitih grupa ljudi. “To su ljudi koji imaju emocionalnu potrebu privući pažnju na društveno neprihvatljivo ponašanje, osobe koje imaju sigurnosnu potrebu da zadovolje svoje neke osobne ambicije i treća je ona grupacija u kojoj države stoje iza toga.
Odnosno, iza namjernog plasiranja neistina u javni prostor, pokušaja destabiliziranja društva i države, izazivanja panike, nereda i kaosa i optuživanja države da ne obavlja svoje preventivne funkcije na način koji treba”, kazao je.
Pokušaj destabilizacije dolaze iz Rusije i Srbije
Na pitanje koje države to čine, Akrap je pojasnio da je Hrvatska još u vremenu pandemije utvrdila da je velik broj dezinformacija i pokušaja destabilizacije informacijskog javnog prostora dolazilo uglavnom iz Rusije i Srbije.
Kako je neslužbeno doznao Dnevnik, u nekim od elektroničkih poruka je stajalo da su postavljene bombe poput onih koje su tresle druge europske gradove. Akrap je poručio da su to samo obrasci kojima se pokušava dati na važnosti navedenom činu.
“Međutim, preventivno djelovanje cijelog sigurnosnog sustava i sigurnosnih institucija te tvrtki koje djeluju u tim procesima, kao i na tim područjima gdje je bilo i gdje će vrlo vjerojatno biti takvih prijava, može postići da se na preventivnoj razini to spriječi, a s druge strane da se i na aktivnoj razini smanji njihov negativan utjecaj na društvo”, zaključio je Akrap. Inače, kazna za lažnu dojavu je do tri godine zatvora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa