Krajem prošle godine u Saboru je u raspravi (prvo čitanje) bilo pet prijedloga mogućih izmjena i dopuna zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor. Suština predloženih promjena bila je uvođenje preferencijskog glasa ili glasova. Jedan od predlagatelja bio je i Klub zastupnika IDS-a.
Osim uvođenja preferencijskog glasa (jednog uz prohibitivnu klauzulu od 10 posto – isto kao i SDP). Taj je klub predložio i uvođenje dvostrukog (oni pišu „dopunskog“) prava glasa pripadnicima nacionalnih manjina. Ukratko: birači nacionalnih manjina imali bi pravo glasa – biranja – zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici i još pravo glasa – biranja- zastupnika koji se biraju na općim izborima u toj izbornoj jedinici.
U želji mogućnosti usporedbe našeg zakonodavstva i zakonodavstva drugih država u Europi, putem Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju Ivan Lesar zatražio je prikaz ustavnih i zakonodavnih rješenja zastupljenosti i načina izbora članova parlamenta iz redova nacionalnih manjina. Pristigli su odgovori iz 39 parlamenata od čega 26 iz država – članica EU-a.
Prijevod, sistematiziranje i prikaz odgovora sačinila je Knjižnica Hrvatskog sabora. Zastupnik Hrvatskoga sabora zatražio je informacije o zastupljenosti i pravima nacionalnih manjina u parlamentima. Stoga su sljedeća pitanja proslijeđena putem ECPRD mreže korespondenata:
1. Koliko mjesta u Vašem parlamentu pripada predstavnicima nacionalnih manjina, brojčano i u odnosu (postotku) na ukupan broj zastupnika?
2. Koji je način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Vaš parlament?
3. Ako je Vaš parlament dvodoman, u kojem su domu zastupljeni pripadnici nacionalnih manjina?
4. Postoji li ograničenje mandata po pravu odlučivanja za predstavnike nacionalnih manjina u Vašem parlamentu (npr. da nemaju pravo odlučivanja o formiranju parlamentarne većine, povjerenju Vladi, pojedinim stavkama proračuna i sl.)?
Jučer smo objavili prvi dio o pravima predstavnika nacionalnih manjinama u parlamentima, slijedi nastavak.
FINSKA – EDUSKUNTA
Ne postoje posebna mjesta rezervirana za predstavnike nacionalnih manjina u finskom parlamentu. Jedno mjesto od ukupno 200 rezervirano je za predstavnika autonomne pokrajine Alandski otoci, međutim ovo mjesto ne treba smatrati mjestom rezerviranim za predstavnika nacionalne manjine. Osoba koja pripada nekoj nacionalnoj manjini u Finskoj ima ista prava izlaska na izbore kao i drugi građani.Imenovanja kandidata obično obave političke stranke, međutim u skladu s Izbornim zakonom to mogu napraviti i udruženja izbornih jedinica koja osnivaju građani s pravom imenovanja kandidata. Osnivanje udruženja izborne jedinice zahtijeva barem 100 glasača iz istog izbornog okruga.
FRANCUSKA – ASSEMBLEE NATIONALE
U Francuskoj ne postoje nacionalne manjine.
GRČKA – VOULI TON ELLINON
Budući da u Grčkoj nema etičkih/nacionalnih manjina već lingvističkih/religijskih manjina u određenim dijelovima države, građani koji pripadaju tim manjinama mogu biti izabrani u skladu s općim pravilima, bilo kao neovisni zastupnici ili kao članovi političke stranke s potvrđene liste kandidata. Trenutno 3 od 300 zastupnika pripadaju grčkim muslimanima iz Trakije koji su lingvistička/religijska manjina, a u svojoj su izbornoj jedinici izabrani preferencijskim glasovanjem (tj. s liste kandidata) dviju političkih stranaka.
Kao što je već spomenuto, ne postoje nacionalne manjine u Grčkoj. Za sve grčke građane vrijede ista pravila ukoliko žele sudjelovati kao kandidati na nacionalnim izborima bez obzira pripadaju li lingvističkoj ili religijskoj manjini. U praksi, s obzirom na rasprostranjenost stanovništva grčkih muslimana u Trakiji, određene izborne jedinice u Trakiji obično biraju grčke muslimane za zastupnike dviju stranaka koje obično pobjeđuju u ovoj izbornoj jedinici. Svi grčki zastupnici imaju jednaka prava i obveze.
GRUZIJA – SAKARTVELOS PARLAMENTI
Ne postoje posebne metode izbora zastupnika nacionalnih manjina. U sadašnjem sazivu parlamenta ima 150 zastupnika ukupno, 7 ih je predstavnika nacionalnih manjina. Stoga je udio zastupnika nacionalnih manjina 4,6 posto. Građanin koji ima 21 godinu, ima pravo glasovanja, može biti izabran u parlament (Ustav Gruzije, Članak 49). Opća lista glasača izbornog okruga određenog za etničke manjine objavi se na web stranici Državnog izbornog povjerenstva tijekom izbora na jeziku koji je njima razumljiv (Izborni zakon Gruzije, Članak 14). Gruzijski parlament je jednodoman. Zastupnici nacionalnih manjina u gruzijskom parlamentu nemaju posebnih prava.
IRSKA – HOUSES OF THE OIREACHTAS
U irskom parlamentu ne postoje mjesta za nacionalne manjine. Trenutačno u Irskoj ne postoje nacionalne manjine. Ipak od vlade se očekuje da prizna irske putnike (nomadska skupina, op.prev.) kao etničku skupinu u 2015. kada bude sigurna da nema štetnih implikacija dodjeljivanja etničkog statusa ovoj zajednici.
ISLAND – ALTHINGI
Dodjeljivanje mjesta određenoj skupini građana nije praksa na Islandu. Niti političke stranke niti određene skupine islandskih građana, npr. bivši stranci, mogu dobiti mjesto u parlamentu bez izbora. Islandski parlament sastoji se od 63 zastupnika koji su svi izabrani na općim izborima na mandat od 4 godine.
ITALIJA – CAMERA DEI DEPUTATI & SENATO DELLA REPUBBLICA
U skladu s Člankom 6 talijanskog Ustava, „Republika štiti lingvističke manjine prikladnim mjerama“. Međutim, u skladu s Člankom 67 Ustava: „Svaki zastupnik u parlamentu predstavlja Naciju“. Stoga ne postoje mjesta rezervirana za predstavnike nacionalnih (lingvističkih, u Italiji) manjina ni u jednom domu talijanskog parlamenta. Postoje, međutim, određene posebne izborne odredbe – različite u Donjem domu i Senatu – koje „pomažu“ pri izboru predstavnika u (ne „iz“) određenih regija koje imaju posebne zakone za lingvističke skupine.
Samo za Senat izborne jedinice oformljene su na način da potiču zastupljenost u parlamentu talijanskih i njemačkih jezičnih skupina provincije Bolzano, a proporcionalno izbornim jedinicama samih skupina. Samo za Donji dom postoje izborni pragovi za mjesto unutar izbornog zakonodavstva za liste jezičnih manjina, a računaju se prema postotku dobivenih glasova unutar te izborne jedinice. Ti su izborni pragovi u postotku veći, ali odnose se na teritorij svake posebne regije uz posebne zakone za jezične skupine, dok se drugi opći pragovi odnose na čitavu Italiju. Stoga te „posebne“ izborne pragove lakše mogu doseći one stranke koje su ukorijenjene u regiji s lingvističkom manjinom.
Konačno, neke od posebnih regija sa specifičnim zakonima za lingvističke skupine (Trentino Alto-Adige i Valle d’Aosta) imaju vlastitu izbornu disciplinu koja osigurava izbor zastupnika prema metodi „pobjednik uzima sve“ koja na taj način osigurava izbor zastupnika iz tih regija.
IZRAEL – KNESSET
Od ukupno 120 članova Knesseta, jedan je predstavnik Druza i 11 su Arapi – 10 posto. Ne postoji metoda biranja zastupnika nacionalnih manjina, biramo stranke, ne postoje posebne metode biranja stranke. Svi zastupnici u parlamentu imaju jednaka prava.
LITVA – SEIMAS
Ne postoje posebna pravila izbora predstavnika etničkih manjina u Litvi. U sadašnjem sazivu parlamenta (2012-2016) od 141 zastupnika, 11 (7,8 posto) pripadaju etničkim manjinama: 7 Poljaka, 2 Rusa, 1 Židov i 1 Moldavac. Svih 141 zastupnika biraju se ili u jednoj izbornoj jedinici s više članova (70 mjesta, sustav stranačke proporcionalne liste) ili u jednoj od 71 izborne jedinice s jednim članom. Na primjer, od 7 Poljaka, 5 ih je izabrano u izbornoj jedinici s više članova kao zastupnici Poljske stranke (Litvanski izborni zakon), 2 u izbornoj jedinici s jednim članom. Litvanski parlament je jednodoman. Ne postoje ograničenja mandata za zastupnike nacionalnih manjina vezano za donošenje odluka u parlamentu.
LUKSEMBURG – CHAMBRE DES DEPUTES
Ne postoje nacionalne manjine u Luksemburgu, pa stoga ne postoje zastupnici manjina u Chambre des Députés.
MAĐARSKA – ORSZÁGGYÜLÉS
Od 2014. godine nacionalne manjine mogu osvojiti mjesto s lista nacionalnih manjina tijekom općih izbora. Kandidati nacionalnih manjina koji ne prijeđu zadani izborni prag još uvijek mogu djelovati kao nacionalni zagovornici bez prava glasa u parlamentu (drugim riječima, glasnogovornici) s pravom sudjelovanja u raspravi. U skladu s temeljnim mađarskim zakonom – Proglašavamo da nacionalne manjine koje žive zajedno s nama čine dio mađarske političke zajednice i konstitutivni su dio države“ – i Zakon XXXVI iz 2012. o Nacionalnoj skupštini 13 mjesta zagarantirano je za nacionalne manjine u mađarskom parlamentu uz 199 drugih zastupničkih mjesta.
U sadašnjem sazivu parlamenta ukupno ima 198 zastupnika, a zastupljenost nacionalnih manjina je 6,2 posto. Zaključno, 198 zastupnika i 13 nacionalnih zagovornika (koji nisu zastupnici) zajedno rade, a postotak varira ovisno o tome pribrojimo li broj zagovornika zastupnicima ili ne.
MOLDAVIJA – PARLAMENTUL REPUBLICII MOLDOVA
Ne postoji određeni broj zastupničkih mjesta za pripadnike manjina u parlamentu Republike Moldavije koji broji 101 zastupnika. Na parlamentarnim izborima predstavnike nacionalnih manjina može se birati na temelju stranačkih lista. Parlament Republike Moldavije je jednodoman. Svi zastupnici imaju jednaka prava.
NIZOZEMSKA – TWEEDE KAMER DER STATEN – GENERAAL & EERSTE KAMER DER STATEN – GENERAAL
Ne postoje mjesta rezervirana za nacionalne manjine u nizozemskom Zastupničkom domu i Senatu.
NORVEŠKA – STORTINGET
Ne postoje mjesta u norveškom parlamentu određena za predstavnike nacionalnih manjina. Norveška je podijeljena u 19 izbornih jedinica (županija) – političke stranke ili skupine (uz određeni broj potpisa) mogu podnijeti liste prijedloga.
NJEMAČKA – BUNDESRAT
Prema zastupničkom konceptu Bundesrata ne postoji izborni postupak biranja zastupnika nacionalnih manjina u parlament. Sve se svodi na to tko je pobijedio na izborima za državni parlament u jednoj od Laender (federalne države), pa stoga može oformiti zemaljsku vladu. U skladu s Člankom 51 njemačkog temeljnog zakona, Bundesrat se sastoji od predstavnika zemaljskih vlada koje ih imenuju i opozivaju.
To znači da je preduvjet članstva u Bundesratu mjesto i pravo glasa u jednom od zemaljskih parlamenata. U Bundesratu ima 69 mjesta. U sadašnjem sazivu postoji jedan zastupnik Bundesrata koji zastupa državu Schleswig-Holstein koji je predstavnik nacionalne manjine, odnosno danske manjine u sjevernom Schleswig-Holstein (predstavnik svoje stranke Sudschleswigscher Wahlerverband SSW). Nisu definirana nikakva ograničenja mandata predstavnika nacionalnih manjina.
NJEMAČKA – BUNDESTAG
Njemačkim Ustavom (Grundgesetz, GG) nije definirana specifična norma o zaštiti nacionalnih i etničkih manjina. Za vrijeme trajanja 12. saziva njemačkog Bundestaga Zajedničko povjerenstvo za Ustav preporučilo je da se zaštita etničkih manjina uvrsti u Ustav u novom članku 20b koji bi glasio: „Država poštuje identitet etničkih, kulturnih i jezičnih manjina“. Međutim, zakonodavac ovu preporuku nije prihvatio. S druge strane, opći savezni zakoni sadrže brojne pravne propise koji služe zaštiti skupina obuhvaćenih Okvirnom konvencijom o zaštiti nacionalnih manjina od 1. veljače 1995.
Priznate manjine u Njemačkoj su Danci s njemačkim državljanstvom, Lužički Srbi, Frizi s njemačkim državljanstvom te Sinti i Romi. Valja istaknuti da Savezni izborni zakon (BWG) sadrži posebne propise za stranke nacionalnih manjina. Oni se odnose samo na stranke koje zastupaju interese nacionalnih manjina. „Povlasticu manjine“ mogu koristiti samo izvorne stranke manjina, ali ne i one koje za cilj imaju zastupanje više postojećih manjina.
Saveznim izbornim zakonom definirane su iznimke koje se odnose na stranke nacionalnih manjina, i to u pogledu izuzimanja od izbornog praga na izborima za Njemački Bundestag (čl. 6. st. 3 reč. 2. Saveznog izbornog zakona) te izuzimanja od minimalnog broja dodatnih potpisa potpore za podnošenje izbornih prijedloga ili pokrajinskih izbornih lista (čl. 20. st. 2. reč. 3. i čl. 27. st. 1. reč. 4. Saveznog izbornog zakona). Nisu definirana nikakva ograničenja mandata predstavnika nacionalnih manjina.
POLJSKA – SEJM
Poljski parlament se sastoji od donjeg doma Sejma i gornjeg doma Senata. U skladu s člankom 2. Zakona od 6.siječnja 2005. o nacionalnim i etničkim manjinama i regionalnim jezicima, sljedeće manjine priznate su kao nacionalne manjine: 1) Bjelorusi; 2) Česi; 3) Litvanci; 4) Nijemci; 5) Armenci; 6) Rusi; 7) Slovaci; 8) Ukrajinci; 9) Židovi. Birački odbori manjina, tako i birački odbor njemačke manjine, nemaju zajamčena mjesta u poljskom parlamentu. Kao i svaki drugi odbor moraju postići dovoljan broj glasova na nacionalnoj razini kako bi mogli ući u raspodjelu mandata u parlamentu.
Od 1993. poljski zakon predviđa određene privilegije nacionalnim manjinama vezano za izbore u Sejm. Članak 134 Zakona o izborima u Sejm i Senat Republike Poljske navodi da birački odbori koji predstavljaju birače koji pripadaju registriranim organizacijama nacionalnih manjina mogu, uz njihovu izjavu, biti izuzeti pravila od 5 posto izbornog praga. To znači da odbori manjina ne trebaju dobiti barem 5 posto glasova na nacionalnoj razini u čitavoj zemlji kako bi sudjelovali u raspodjeli mandata zastupnika u Sejmu. Na temelju gore navedenog propisa njemačka nacionalna manjina već dugi niz godina može osvojiti 1 ili 2 mjesta u Sejmu. Nema ograničenja mandata predstavnika nacionalnih manjina.
POLJSKA – SENAT
U poljskom Senatu predstavnicima nacionalnih manjina nisu dodijeljena posebna mjesta. Svi senatori (stotinu) biraju se prema jednakim pravilima. Od 1989. (od kada je obnovljen poljski Senat) bio je samo jedan predstavnik njemačkih manjina (3. saziv, 1993-1997.). Metoda biranja zastupnika u parlament jednaka je za sve kandidate. U trenutnom sazivu nema predstavnika nacionalnih manjina u parlamentu. Ne postoje ograničenja mandata vezano za donošenje odluka – imaju jednaka prava i obveze kao i ostali senatori i zastupnici.
PORTUGAL – ASSEMBLEIA DA REPUBLICA
U Portugalu nema socijalnih ili etničkih nacionalnih manjina.
RUMUNJSKA – CAMERA DEPUTATILOR
U skladu s Člankom 62 paragraf (2) rumunjskog Ustava: „Organizacije građana koji pripadaju nacionalnim manjinama, a ne prikupe dovoljno glasova za zastupanje u parlamentu, imaju pravo na jednog zastupnika svaka prema odredbama izbornog zakona. Građani nacionalnih manjina imaju pravo biti zastupljeni od jedne organizacije.“
Rumunjski ustav i Izborni zakon omogućavaju legalno oformljenim organizacijama građana koji pripadaju nacionalnim manjinama, u slučaju kada ne uspiju osvojiti niti jedno zastupničko mjesto na izborima za donji dom ili Senat, „pravo“ na jedan zastupnički mandat ukoliko su diljem zemlje osvojili broj glasova koji odgovara barem 5 posto prosječnog broja glasova važećih diljem zemlje za izbor jednog zastupnika. Mandati dodijeljeni, u skladu s Izbornim zakonom, organizacijama građana koji pripadaju nacionalnim manjinama dodaju se zastupničkim mandatima koji su proizašli iz predstavničke norme.
Rumunjski parlament je dvodoman i sastoji se od Zastupničkog doma i Senata. Predstavnici nacionalnih manjina zastupljeni su u oba doma.
RUSIJA – SOVIET FEDERATSII
Ne postoji poseban federalni zakon koji bi regulirao status i prava nacionalnih manjina. To podrazumijeva da predstavnici svih nacionalnosti i nacionalnih manjina imaju jednaka prava sudjelovanja upravljanja državom i društvom, te imaju pristup svim položajima u državnim tijelima u skladu sa svojim profesionalnim vještinama i bez ikakve diskriminacije. Treba spomenuti da osnivanje Vijeća Federacije Federalne skupštine podrazumijeva izaslanstvo od po dvaju predstavnika svake regije, bez obzira na veličinu ili etnički sastav stanovništva regije.
SLOVAČKA – NARODNA RADA
Slovačka Republika ne poznaje sustav ustavne zajamčenosti mjesta u parlamentu za pripadnike nacionalnih manjina. Trenutni saziv parlamenta čine 150 zastupnika ukupno, od njih su 11 predstavnici nacionalnih manjina. U opoziciji je stranka MOST koju uglavnom čini mađarska manjina (9). Stranka OLANO ima 1 predstavnika romske manjine. 1 mađarski zastupnik je neovisni. Stopa zastupljenosti nacionalnih manjina je 7,3 posto.
Predstavnici nacionalnih manjina mogu biti članovi stranaka koje se kandidiraju na izborima. Slovački parlament je jednodoman. Izabrani predstavnici nacionalnih manjina u slovačkom parlamentu imaju opći politički mandat, slično kao i u Hrvatskoj.
SLOVENIJA – DRŽAVNI ZBOR
Članak 80. Ustava Republike Slovenije dodjeljuje dva mjesta od ukupno 90 predstavnicima talijanske i mađarske nacionalne zajednice, što čini 2,2 posto svih zastupnika. Članak 80 Ustava dodjeljuje dva zastupnička mjesta predstavnicima obiju nacionalnih zajednica. Članak 80 Ustava određuje iznimku na 4 posto izbornog praga koji je potreban za izbor u Nacionalnu skupštinu; ova iznimka vrijedi samo za zastupnike nacionalnih zajednica. Zastupnici nacionalnih zajednica zastupljeni su u Nacionalnoj skupštini s dva mjesta. Ne postoje ograničenja njihovih mandata vezano za donošenje odluka u parlamentu.
Na temelju Članka 141. zakon koji određuje ustavom zajamčena prava i položaj nacionalnih zajednica, moraju usvojiti zastupnici nacionalnih zajednica. Smatra se da je zakon prihvaćen ako su za njega glasovala oba zastupnika nacionalnih zajednica.
SRBIJA – NARODNA SKUPŠTINA
Prema Zakonu o izboru narodnih zastupnika (http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_izboru_narodnih_poslanika.html) u članku 81. navodi se da “u raspodjeli mandata sudjeluju samo izborne liste koje su dobile najmanje 5 posto glasova od ukupnog broja glasova birača koji su glasovali u izbornoj jedinici. Političke stranke nacionalnih manjina i koalicije političkih stranaka nacionalnih manjina sudjeluju u raspodjeli mandata i kad su dobile manje od 5 posto glasova od ukupnog broja birača koji su glasovali.“ Praktično, to znači da stranke koje ne osvoje 5 posto glasova, nemaju predstavnike u Narodnoj skupštini.
Međutim, da bi se ovo izbjeglo kada je reč o pripadnicima nacionalnih manjina, Zakon nije propisao izborni prag za političke stranke nacionalnih manjina već je odredio da i te stranke sudjeluju u raspodjeli mandata i kada su dobile manje od 5 posto glasova. Ovako formulirana odredba zapravo znači da, Zakon o izboru narodnih zastupnika, garantira mandat predstavnicima nacionalnih manjina u Skupštini Srbije. Inače, ovakav način dodjele mandata poznat je još i kao „prirodni izborni prag“ koji za razliku od zakonskog (5 posto) ovisi o veličini izborne jedinice i formule za transponiranje glasova u mandate.
Prirodni izborni prag izračunava se kao postotak glasova koji određena izborna lista mora dobiti da bi osvojila prvi mandat a njegova visina zavisi o veličini izborne jedinice, broja stranaka koje sudjeluju u izborima i metode koja se koristi za pretvaranje glasova u mandate (D’Ontova metoda). Upravo zbog tih razloga, Zakon o izboru narodnih zastupnika nije propisao točan broj mandata za pripadnike nacionalnih manjina. Osim toga, Ustav Republike Srbije „štiti prava nacionalnih manjina i država jemči posebnu zaštitu nacionalnim manjinama radi ostvarivanja potpune ravnopravnosti i očuvanja njihovog identiteta.“ (članak 14. Zaštita nacionalnih manjina).
ŠPANJOLSKA – CONGRESO DE LOS DIPUTADOS & SENADO
Ni španjolski ustav ni zakonodavstvo ne određuju postotak zastupljenosti nacionalnih manjina. U Španjolskoj, zastupnici obaju domova Kongresa i Senata predstavljaju Španjolce te stoga imaju apsolutno jednaka prava, obaveze i trajanje mandata, kao i uvjete prihvaćanja mandata, mirovanja istog ili gubljenje.
ŠVEDSKA – RIKSDAG
Ne postoje mjesta rezervirana za predstavnike nacionalnih manjina u švedskom parlamentu. Osobe koje pripadaju nekoj nacionalnoj manjini imaju jednaka prava na izborima za parlament kao i ostali građani. Oni su predstavnici političkih stranaka, a ne predstavnici nacionalnih manjina.
ŠVICARSKA – BUNDESVERSAMMLUNG
Ne postoje posebna prava za predstavnike manjine u švicarskom parlamentu.
TURSKA – TÜRKIYE BÜYÜK MILLET MECLISI
Ustav Republike Turske ne sadrži ni jedan članak vezan za nacionalne manjine. Ne postoje mjesta rezervirana za predstavnike nacionalnih manjina u Velikoj nacionalnoj skupštini Turske.
UJEDINJENO KRALJEVSTVO – HOUSE OF COMMONS
Ne postoje odredbe koje određuju zastupljenost nacionalnih manjina u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva. Ne postoje nikakva mjesta u Zastupničkom domu rezervirana za neku posebnu skupinu. Zastupnici se biraju u Zastupnički dom pluralističkim sustavom glasovanja – koji se još naziva i „većinski izborni sustav“ ili „pobjednik uzima sve“.
UJEDINJENO KRALJEVSTVO – HOUSE OF LORDS
U Domu lordova, gornjem domu parlamenta Ujedinjenoga Kraljevstva ne postoje rezervirana mjesta za „nacionalne manjine“. Većinu zastupnika Doma lordova na doživotni mandat bira Kraljica na savjet premijera. Većina zastupnika (92) ima nasljedne titule, a 26 mjesta rezervirano je za biskupe i nadbiskupe Engleske crkve (poznati pod imenom „duhovni lordovi“). Zastupnike se ne bira izravnim izborima.
UKRAJINA – VERKHOVNA RADA
Izborni zakon Ukrajine ne dodjeljuje mjesta u parlamentu predstavnicima nacionalnih manjina. Ne postoje posebne metode izbora predstavnika nacionalnih manjina. Zastupnike u Ukrajini biraju građani na temelju općeg, jednakog i direktnog izbornog zakona.
* Izvor: Europski centar za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju
*Prijevod odgovora s engleskog: Ured za međunarodne i europske poslove
*Pripremila Knjižnica Hrvatskoga sabora
* Prijevod sa srpskoga, bošnjačkoga i crnogorskoga pripremio Narod.hr
* Izvornik:
http://www.scribd.com/doc/252497720/Prava-Predstavnika-Nacionalnih-Manjina-u-Parlamentima-Sa%C5%BEetak-Odgovora