Argentina je osma zemlja na svijetu po veličini. Zbog toga nerijetko naši ljudi moraju putovati i više od 1000 kilometara kako bi došli do Veleposlanstva. Kako bi se njima izašlo u susret, naše veleposlanstvo jednom godišnje organizira konzularne dane prilikom kojih posjećuje gradove s hrvatskim zajednicama.
Argentina je ponosna na status useljeničke nacije i dom je velikoj zajednici potomaka Hrvata. Interes argentinskih Hrvata za dobivanje domovnice u porastu je.
> Argentina će zabraniti tretmane ‘promjene spola’ za maloljetnike
– Naš bivši počasni konzul u Rosariju znao je reći da mi “živimo s hrvatskom groznicom” jer čuvamo poseban osjećaj pripadnosti. Hrvati su narod koji je zadržao svoje običaje, vjeru i način života te ih prenio na potomke. Zato je za mnoge od nas važno upoznati zemlju iz koje su došli naši preci, rekla je Marcela Duzevic.
– Naša prezimena uvijek izazivaju znatiželju. Sjećam se kad su me školi pitali odakle dolazim. Otac mi je tad ispričao priču o mom djedu. O tome kako je s Hvara u potrazi za boljom budućnošću došao u Argentinu, koja je tada bila obećana zemlja za mnoge iz Europe, kaže Gabriel Kovacevich za HRT.
Sve češće “obrnut” proces
Mladi Argentinci, suočeni s desetljećima stagnacije, traže državljanstvo europskih zemalja koje im omogućava studij i rad na Starom kontinentu.
– U Argentini je najviše potomaka talijanskih i španjolskih doseljenika tako da se u talijanskom konzulatu termin čeka od šest do sedam godina. Potražnja je golema, a sustav preopterećen, navodi Gabriel Kovacevich.
Velika potražnja nije zaobišla ni nas. Hrvatska u Južnoj Americi ima samo tri veleposlanstva. U Buenos Airesu su toliko bili pretrpani zahtjevima da se termin u veleposlanstvu znao čekati do tri godine. Danas je postupak ipak ubrzan.
– Najvažnije je da su ukinuti termini pri Veleposlanstvu. To znači da, kad osoba prikupi dokumentaciju, može otići i predati zahtjev, ističe Maria Jose Rocha.
Čim se temperature malo spuste, kreće i hrvatska konzularna karavana. Novost je da se od ove godine raspored najavljuje na početku godine. Prvi je Rosario, a zatim slijede Córdoba, Mendoza, Montevideo, Asunción i San Miguel de Tucumán.
– Motivi za podnošenje državljanstva su različiti. Neki ga žele za djecu i unuke, kako bi im državljanstvo bilo pri ruci, drugi razmišljaju o preseljenju, a treći ga žele zbog povezanosti s hrvatskom kulturom. Posljednjih godina vidim sve veći interes za Hrvatsku putem naše kulturne aktivnosti, što pokazuje da veze i dalje postoje, navodi María José Rocha.
Najviše prigovora zbog spore birokracije
Za one koji stvari gledaju iz šire perspektive još se mnogo toga može učiniti. Ljudi se najviše žale na sporu birokraciju :
– Dvadeset pet godina nakon što sam ja stekao državljanstvo, sad kad isto tražim za svoju djecu i prolazim kroz sasvim drugačije iskustvo. S više pravila i papirologije koji prije nisu postojali, kaže Gabriel.
Jednom kada su dobili putovnice, Marcela Duzevic s obitelji 2023. godine posjetila je rođake u Hrvatskoj. Istražili su i mogućnost zaposlenja ovdje. Kažu, posla ima, ipak još se nisu odlučili za trajno preseljenje.
– Željela bih iznijeti primjer mog sina. On je mehaničar, radi s motociklima i automobilima. Dok smo bili na Hvaru, razgovarali smo s ljudima koji iznajmljuju skutere. Ispričali su nam da je, kad se dogodi kvar, vrlo teško pronaći nekoga tko zna i želi raditi. Da je dobio konkretnu ponudu, prihvatio bi je jer mu se Hrvatska jako svidjela, govori Marcela.
U Latinskoj Americi oko 600.000 Hrvata i njihovih potomaka
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, samo lani izdano je 1770 radnih dozvola za boravak i rad državljanima zemalja Južne Amerike. Ta dozvola nije potrebna onima koji imaju hrvatsko državljanstvo, a njega je u proteklih pet godina samo u Južnoj Americi steklo više od 11 000 ljudi.
– Mislim da ovdje postoji velika prilika. Vlada i njezina tijela trebaju kapitalizirati ovaj interes. Nastaviti jačati politike koje ujedinjuju sve aktere, ne samo one u Hrvatskoj, nego i organizacije na terenu koje okupljaju naše iseljeništvo i mlade. Dobitna kombinacija privlači ljude koji imaju profesionalne ambicije, ali i koje kultura i identitet vežu s Hrvatskom. Dakle, omogućiti im da iskuse što znači biti Hrvat u Hrvatskoj te ih uključiti u društveni i gospodarski život zemlje, zaključuje Gabriel Kovacevich.
Osmi Susret predstavnika Vlade i hrvatske dijaspore Južne Amerike je za tri tjedna u brazilskom Sao Paolu. Prilika je to da se ubrza i olakša procedura za sve one koji žele dobiti državljanstvo i živjeti u domovini. U Latinskoj Americi je, prema procjenama, oko 600 tisuća Hrvata i njihovih potomaka.