Svi ljudi pripadaju nekoj manjini i zaštita manjina temeljni je test za svaku državu, rekla je u Ženevi prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić na predstavljanju nacionalnog izvješća o stanju ljudskih prava prema dugom ciklusu Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) na Radnoj skupini u utorak za koje je Udruga „U ime obitelji“ uputila otvoreno pismo pučkoj pravobraniteljici RH gđi Lori Vidović. Pravobraniteljica je u svom izvješću, koje između ostalih, čini Nacionalno izvješće, iznijela proizvoljnu tvrdnju da se situacija s ravnopravnosti homoseksualnih i rodno-disforičnih osoba u Hrvatskoj pogoršala radi referenduma o braku kojim je brak u Ustavu definiran kao životna zajednica žene i muškarca.
Vesna Pusić pred UN-om o Vesni Pusić
Ministrica Pusić svoje je izlaganje započela uvodom o svom angažmanu u okviru civilnoga društva u kojem je naglasila kako joj je čast sudjelovati u radu Vijeća i predstaviti izvješće: „Moram napomenuti da sam u svom građanskom angažmanu, koji je prethodio politici, bila vrlo aktivna i svoj sam rad započela kao aktivistica za ljudska prava, uz svoj redovni posao. Nikada nisam mogla zamisliti da ću biti na ovoj poziciji kad je u 90-ima u Hrvatskoj ovo bilo veliko pitanje i kad sam bila na drugoj ‘strani’. Činjenica da danas sjedim gdje sjedim znak je napretka koji smo postigli u posljednjih 20-ak godina na koji sam vrlo ponosna i svi smo ponosni, no svjesni kako je to neprestani rad“, rekla je ministrica Pusić.
Razina zaštite i opseg definicije ljudskih prava temeljni je test za svaku državu, rekla je ministrica Pusić. “Mi ljudska prava vidimo kao manjinska prava iz dvaju razloga”, rekla je. “Ako su manjine zadovoljne zaštitom svojih prava, to je siguran znak da su ljudska prava zaštićena i stanje je dobro”, rekla je ministrica.
“Drugo i još važnije, svi smo mi u svakom društvu u nekoj manjini. Čak i ako osjećamo da smo većina, ako bolje razmislimo, po nekom smo kriteriju ipak manjina, po dobi, vjeri, etnicitetu, seksualnoj orijentaciji”, rekla je. “Uvijek možete naći manjinu u koju se uklapate. Ako ništa drugo, s dobi ćete naći manjinu u koju ćete sigurno ući”, rekla je ministrica Pusić.
Vesna Pusić pred UN-om o svojoj kćeri i Gay Prideu
Ministrica Pusić je govoreći o manjinama naglasila: „U ovom slučaju, najbolji test su prava manjina za koja postoji relativno malo prihvaćanje u društvu. U našem slučaju radi se LGBT- manjini čija prava smatramo izrazito važnima jer postoji značajan broj ljudi u društvu koji ta prava ne smatra važnima“.
„Voljela bih napomenuti kako je prije dvanaest godina kad je održan prvi gay pride u Zagrebu bilo uistinu opasno. Sudionici su bili pod jakom policijskom pratnjom, ljudi su bacali kamenje, bili su agresivni, ganjali su sudionike parade po okolnim ulicama kad je parada završila. Prošle i pretprošle godine, čak i godinu prije toga, moja kći – koja je vrlo aktivna u obrani ljudskih prava, u ovom slučaju prava homoseksualaca, nije željela ići na paradu. Rekla je kako joj sudjelovanje više nije uzbudljivo jer je to događanje sada za stariju populaciju, što je definicija uspjeha kad se mene pita – to je proslava slobode, a ne borba. No, nije u svim hrvatskim gradovima tako.
U drugom najvećem gradu u Hrvatskoj – Splitu, bilo je vrlo opasno i nasilno prije otprilike četiri godine. Godinu nakon toga, pet ministara iz Vlade i gradonačelnik Splita marširali su u paradi. Možete reći: Pa što?! No ustvari to je poruka. Pokazali su drugačiji pristup. I uspjelo je. Paradu u Splitu nije još uvijek jednostavno održati, no Split je drugačiji nego što je bio. To je pokazatelj da država doprinosi obrani ljudskih prava, ne samo kroz legislativu već i dajući primjer“, izvijestila je ministrica Pusić.
Hrvatska prihvatila 116 preporuka iz prvoga ciklusa
Hrvatskoj je tijekom predstavljanja prvog izvješća u studenome 2011., u prvom ciklusu UPR-a (2008. -2011.) bilo upućeno 116 preporuka od kojih je većinu prihvatila i implementirala.
Prema hrvatskome izvještaju, država je uspostavila zakonodavni okvir i učinkovit mehanizam za borbu protiv zločina iz mržnje, a provodi i mjere borbe protiv nasilja u sportu.
Hrvatski ured za ravnopravnost spolova konstantno provodi akcije za povećanje zastupljenosti žena te je udio vijećnica u županijskim skupštinama i općinskim vijećima prešao 20 posto, a na izborima za zastupnike Europskog parlamenta 2013. i 2014. postignut je rodni paritet, kaže se u hrvatskom izvještaju.
Čestitke Hrvatskoj radi žene predsjednice
Brojne su države čestitale Hrvatskoj što je jedna od rijetkih zemalja u svijetu kojoj je na čelu žena.
Smanjivanje nezaposlenosti i uklanjanje diskriminacije žena na tržištu rada i postizanje jednakih mogućnosti cilj je, ali i kritično područje Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011/15 koja sadrži mjere za smanjivanje jaza u plaćama, potporu ženskom poduzetništvu, usklađivanje obiteljskih, privatnih i profesionalnih obveza kao i za sudjelovanje žena u javnosti, kaže se u hrvatskom izvješću.
Po riječima ministrice Pusić, “žene imaju isto pravo na istu plaću za isti posao, ali prikrivena je diskriminacija stalno prisutna i univerzalna”, rekla je. “One ne dobivaju nužno iste poslove, posebno kad je promocija u pitanju. I, ako imaju isto obrazovanje, muškarci lakše napreduju“, rekla je ministrica.
Pojačati mjere za ukidanje diskriminacije Srba i Roma, te mjere za borbu protiv nasilja nad ženama
Predstavnik Njemačke rekao je u Ženevi kako bi Hrvatska trebala pojačati mjere za ukidanje diskriminacije Srba i Roma, te mjere za borbu protiv nasilja nad ženama, a američka predstavnica dodala je i potrebu jačanja prava pripadnika LGBT skupine „u skladu s međunarodnim dužnostima i obvezama koje Hrvatska ima, kao i s domaćim zakonodavstvom“.
U hrvatskom izvještaju kaže se kako država nastavlja aktivnosti radi boljeg uključivanja romske djece i mladih u obrazovni sustav.
U vezi s osiguranjem smještaja za povratnike, “država je potrošila 5,6 milijarda eura u izgradnji kuća i obnovi objekata uništenih u ratu“, rekla je ministrica Pusić. “Od 354.000 povratnika njih oko 130 tisuća su etnički Srbi”, rekla je. “Sagrađene su kuće za 150 tisuća osoba, a drugi su dobili građevinski materijal ili su stambeno zbrinuti na drugi način”.
U reformi sudstva, ministrica Pusić je naglasila “ključnu ulogu specijalizacije sudova, smanjivanja broja ureda i stvaranja većih centara kako bi se slučajevi ravnomjernije podijelili po sudovima cijeloj zemlji”.
“Učinci se već vide u efikasnijem bavljenju zaostacima, posebno u vezi s ratnim zločinima za koje imamo četiri specijalizirana suda u četiri najveća grada”, rekla je ministrica Pusić.
Ratni zločini važna su tema, rekla je, iako je rat završio 1995. i još je dvije godine poslije trajala mirna reintegracija istočnog dijela zemlje. “No države mogu dobiti rat”, rekla je ministrica Pusić, “ali svako je društvo u ratu gubitnik”, te dodala kako je društvu nužno nekoliko puta više vremena za oporavak nego što je rat trajao.
Tekst se nastavlja ispod oglasa