Vesna Teršelič smatra da se hrvatsko društvo konstantno militarizira, da se kod proslava Oluje previše stavlja naglasak na pobjedu u ratu, a premali naglasak na civilne žrtve rata.
Vesna Terešlič smatra da Hrvatska i Srbija danas, kao i za vrijeme rata, jedna drugu hrane isključivošću.
Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću ‘Documenta’ Vesna Teršelič od Vlade je zatražila da pokrene proceduru usvajanja Zakona o civilnim žrtvama Domovinskog rata, a o tome je progovorila nakon ovogodišnje proslave Oluje.
(VIDEO) Teršelič: DORH bi trebao ustrojiti poseban specijalizirani odjel za ratni zločin
Pismo prof. Matka Marušića Documenti kao analiza i odgovor na njihovo pismo hrvatskoj Vladi i Saboru
Documenta napala Ivanu Petrović zbog nagrade za izvještavanje o presudi hrvatskoj šestorki
‘Ovaj zakon i njegove izmjene najavljuju se godinama, a najbliže donošenju bili smo u vrijeme ministra Predraga Matića. No, nakon najave da se o tome pokreće rasprava uslijedili su izbori, a nijedna kasnija vlada nije učinila nijedan korak naprijed i propuštene su prilike da se regulira status stradalnika. Građanke i građani, svi koji su stradali, imaju pravo na odštetu’, rekla je Vesna Teršelič za tportal.hr
Ona, kao ni drugi aktivisti, nikada nije vidjela nacrt prijedloga ovog zakona ‘jer se čuva kao najstroža tajna’, a smatra da je upravo to bio jedan od povoda za višemjesečni prosvjed branitelja u šatorima u Savskoj ulici u Zagrebu. ‘Nitko nije imao ni snage ni hrabrosti usvojiti zakon kojim se regulira status civilnih žrtava rata jer se u Hrvatskoj konstantno inzistira na militarizaciji društva, a prednost se još uvijek daje braniteljima i principu oružane borbe, umjesto stradalim civilima’, kaže Teršelič.
Komentirajući ovogodišnju proslavu Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, ona apelira da se promijeni taj, prema Teršelič, dominantni društveni narativ.
‘Kod ovog datuma naglasak se uvijek stavlja na pobjedu, a fokus nažalost nije na drugom dijelu naziva samog državnog praznika – na zahvalnosti na činjenici da je okončan rat, da je trećina državnog teritorija vraćena u ustavnopravni poredak Hrvatske i da su stvoreni uvjeti za povratak građana, mahom hrvatske nacionalnosti, koji su s tog prostora prethodno protjerani. Vlada sada mora okrenuti stranicu suočavanja s prošlošću i napokon humanizirati odnos prema mrtvima, ovo danas nije priznanje njihove patnje nego daljnja militarizacija društva. Nijedna vlada od devedesetih godina do danas nije radila na toj humanizaciji, nego se uvijek inzistiralo na borbi’, dodaje Teršelič.
Komentirajući izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koje su iz godine u godinu početkom kolovoza sve oštrije, ona kaže da dio odgovornosti za to leži i na Hrvatskoj.
‘Kao što su Hrvatska i Srbija tijekom rata jedna drugu na najvišem nivou hranile isključivošću, takav trend nastavljen je i danas. Nažalost, time što je svojim ponašanjem zaboravila na civilne žrtve Hrvatska je na određeni način dopustila da se Oluja u Srbiji počne obilježavati kao stradanje. U toj polarizaciji stavova jedna država podržava drugu, i obrnuto’, zaključuje Teršelič.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
Što je Documenta i po kakvim je istupima poznata?
“Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću”, čija je osnivačica i voditeljica Vesna Teršelič, nastao je, kako stoji na službenim stranicama Centra, kako bi potaknuo “proces suočavanja s prošlošću i ustanovljenje činjenične istine o ratu te pridonio pomicanju javne diskusije s razine prijepora o činjenicama”.
Unatoč tome, Centar je poznat po falsificiranju istine o Domovinskom ratu i tendencioznim istupima kojima pokušava izjednačiti agresora i žrtvu.
Podsjetimo samo na neke primjere.
U studenom 2017. Udruga “Žene u Domovinskom ratu” i Zaklada za žrtve ratnog zločina silovanja – Sunčica prozvale su Centar za suočavanje s prošlošću Documenta za neprimjereno iskazivanje brige za žrtve silovanja u ratu jer izdvaja nacionalnost i broji krvna zrnca u svrhu političke manipulacije i političkog obračunavanja. Više o tome pročitajte ovdje.
U kolovozu 2017. Documenta je u dopisu Vladi negodovala zbog spomen-ploče poginulim hrvatskim braniteljima u Jasenovcu, prigovarajući što znakovlje HOS-a stoji u neposrednoj blizini mjesta stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu. U istom dopisu Documenta optužuje Vladu da ignorira retoriku koja odbacuje “antifašizam i zalaganje za ravnopravnost i socijalnu pravdu” te je neizravno prozvala vlast i zbog promjene imena trga maršala Tita u Zagrebu.
U svibnju 2018. Documenta je napala novinarku Nove TV Ivanu Petrović i Hrvatsko novinarsko društvo jer joj je dodjelilo nagradu za njezino izvještavanje sa suđenja hrvatskoj šestorci iz Haaga. Novinarku čiji su izvještaji iz Haaga u kaotičnim trenucima nakon presude hrvatskoj šestorci i protestnog samoubojstva generala Praljka, omogućili hrvatskoj javnosti da bude objektivno informirana o trenutnim događanjima, iz Udruge Documenta nazvali su “neprofesionalnom” i “neobjektivnom”, a njezine izvještaje “na granici s javnim poticanjem na nasilje i mržnju” te prozali HND da upravo tim postupkom vrijeđa profesionalne novinare.
Nije zabilježeno da je Documenta, u čijoj bi domeni trebalo biti istraživanje ratnih zločina, podržala prosvjed koji se prošle godine u listopadu održao u Vukovaru, a na kojem je upozoreno na neaktivnost hrvatskih institucija po pitanju procesuiranja ratnih zločina iz Domovinskog rata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
