Negativan prirodni prirast, iseljavanje, starenje stanovništva, nedostatak radne snage, sve manje djece u prvim razredima – pitanja su kojima se Hrvatska mora apsolutno posvetiti. Demografska obnova muči i polovicu zemalja članica EU-a, pa je na inicijativu Hrvatske demografija uvrštena u strateški program Unije za idućih pet godina.
Mogu li Hrvatska i općenito sve starija Europa napraviti zaokret i kojim mjerama, u HRT-ovoj Temi dana govorili su Anđelko Akrap, savjetnik predsjednice za demografsku obnovu i Ivica Bošnjak, pomoćnik ministrice za demografiju.
Neodstatak radne snage: Hrvatska će uvoziti građevinare, liječnike i sestre iz Bangladeša
Nemaju Hrvatska i Njemačka iste demografske probleme
“Europa je puna različitosti, takvi su i problemi. Hrvatska ima i iseljavanje i negativan prirodni prirast, dok su druge zemlje, primjerice Njemačka – useljeničke i razvijenije. Osim toga Hrvatska je među 7 posljednjih u Europi po prirodnom prirastu, upozorio je Anđelko Akrap. Dodao je kako svaka država vodi nacionalnu politiku i dok EU ne shvati da treba podržati svoje rubne krajeve – dotle nema zajedništva.”
“Od četiri prioriteta unutar strateškog programa EU-a, jedan je razvoj snažne i vitalne ekonomske baze unutar kojega je i demografska obnova. Time se demografija prvi put našla u perspektivi da bude financirana iz EU fondova, naročito rubnih dijelova”, kazao je Ivica Bošnjak. Dodao je kako se finalni tekst Nacionalne demografske strategije u javnoj raspravi može očekivati tijekom ljeta.
“Poduzetnici moraju shvatiti da je uvozna radna snaga skuplja”
“Hrvatsko društvo nema svijesti da je demografija prioritetni problem. Političari rade na onome na čemu mogu najviše glasova dobiti, a na ovome očito ne mogu. Nisu uvijek problem financije. Hrvatska je u vrhu po radu na određeno vrijeme – nešto se treba poduzeti. Poduzetnici moraju shvatiti da moraju nešto poduzeti da bi zadržali radnu snagu. Uvozna radna snaga je skuplja, to moramo imati u vidu”, upozorio je Akrap. Smatra kako mogu i prilagoditi radno vrijeme i za žene koje podižu djecu.
“Samo niz međusobno usklađenih mjera daje rezultate”
“Hrvatska nema formiranu ni migracijsku politiku. Tu su problemi za drugi naraštaj naših iseljenika koji se žele vratiti, a ne mogu dobiti državljanstvo. Niz politika je potrebno pokrenuti, pojedinačne mjere daju skromne rezultate”, kazao je Akrap za HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa