Proizvođači od Prevlake do Dunava za rušenje cijena optužuju otkupljivače a otkupljivači velike trgovačke lance. A koga optužuju veliki trgovački lanci, u RTL Direktu otkrio je Dragan Munjiza, direktor trgovačkog lanca Lonia.
“Krivica je manje fiskaliziranih računa. Prošli mjesec 20 posto manje iznosa fiskaliziranih računa, u nekim turističkim mjestima to je možda 50 posto. Tu su veliki trgovački lanci, trgovine i hoteli koji ne kupuju. Oni koji su plasirali u ta prodajna mjesta i u te restorane, hotele imaju velike problem. Alternativa je da potraže nova tržišta, kaže Munjiza.
Proizvođači za sve krive uvozničke lobije, koji jeftino uvoze stranu robu kojoj domaća po cijeni ne može konkurirati.
“On je kao direktor ili vlasnik OPG-a dužan prodati po najvećoj mogućoj cijeni i isporučiti najveću moguću kvalitetu. Ja kao direktor ih mogu pozvati da mi daju dobru kvalitetu po najnižoj mogućoj cijeni, a onda ako je cijena između strane i domaće robe, ja ću uvijek kupiti domaću.”
Munjiza kaže da se najviše osjeća pad cijene krumpira jer je bio izvanredan prinos, te još nekoliko proizvoda od voća i povrća, ali i meso.
“Meso pada jer je jedno vrijeme jako raslo, ali pojavljuje se i meso iz uvoza koje se ne može plasirati u drugim zemljama jer je i tamo pad potrošnje.”
Dosta proizvođača, primjerice vinara ne žele prodavati robu ispod cijene, ali nije to tako samo u poljoprivredi i u turizmu cijene baš ne padaju koliko bismo očekivali.
“Postoje dvije politike. Jedni kažu da ne žele rušiti cijene jer jednom kad se ljudi naviknu da je moja cijena duplo jeftinija, uvijek će me tražiti tu cijenu. Radije ću tu robu baciti. Drugi kažu bitan mi je tijek novca i želim dobiti najviše što u ovom momentu mogu samo da se robe riješim. To su dvije ekonomske politike, svaki gospodarstvenik treba odlučiti što će i kako će. Ja sam uvijek da se cijena spusti i da se roba plasira”, kaže Munjiza.
Osvrnuo se i na nadolazeću jesen, za koju mnogi kažu da će biti vrlo teška.
“Jedna stvar je ona što svi makroekonomisti predviđaju, a to je pad BDP-a od 10 do 11 posto ove godine. On će se kumulativno obrušiti na drugi dio godine, taj će pad u drugom dijelu godine biti veći. To smo jedanput ili dvaput preživjeli. Onda ide oporavak, znači -10 posto + 7 posto, što je 3 posto pada, što se može preživjeti. Ali u drugom dijelu godine oni koji nemaju zalihe novaca ili izvor sredstava, ti će imati problem. Čuli smo Hrvatska bi trebala iz europskog fonda dobiti 10 milijardi eura. Ako bi dobili dio tog novca, Hrvatska će preživjeti dvije godine. Onda dolazi situacija hoće li se kriza u dvije godine riješiti nekim cjepivom ili nečim drugim”, kaže Munjiza.
Naglašava da će jesen biti jako teška.
“Ako do sada BDP nije previše pao, a cijela godina mora donijeti kako se predviđa 10 ili 11 posto, to znači da će u drugom dijelu godine i više od toga pasti BDP. Oni koji tad moraju platiti kredit ili koji nisu plasirali robu imat će problem. Sad je pitanje kako će njihovi dobavljači, lokalne zajednice pomoći da to prebrode. Trebamo biti solidarni. A onda dolazi oporavak. Situacija je teška, ali nije nerješiva”, kaže Munjiza te na kraju umiruje građane poručujući kako ne trebaju strahovati od nestašice brašna niti WC papira.
Munjiza: ‘Neradna nedjelja jednako regulirana za sve’
Podsjetimo, Drago Munjiza, izvršni direktor trgovačkog lanca Lonia u emisiji Otvoreno krajem travnja govorio je o uvođenju neradne nedjelje. Objasnio je da imaju 305 trgovina i radnici mogu raditi 40 sati tjedno. To se može ispuniti u 6 i 7 dana, ovisi o broju radnika i ako se radi 7 dana, naravno potreban je veći broj radnika.
“Većinom su trgovci protiv rada nedjeljom, odnosno za regulaciju rada nedjeljom. Većina europskih zemalja ima reguliran rad nedjeljom na 5, 6 načina- ili je ograničen broj nedjelja kojim se smije raditi ili je ograničen broj sati koliko se nedjeljom smije raditi, ili se mora platiti trgovcu više ili se radi o takvim kombinacijama.” rekao je i nastavio:
“Nemoguće je organizirati kvalitetan rad ako drugi rade nedjeljom da ti ne radiš. Većina trgovaca je za to da se jednakopravno organizira rad i da on bude jednim dijelom ograničen.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa