Prvi slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. S kim je oboljeli tijekom povratka iz Milana kontaktirao, kako se zaštititi, je li opravdana medijska histerija o širenju virusa ili je njegova smrtnost samo nešto veća od smrtnosti od gripe, koji pacijenti su najugroženiji i kako će epidemija utjecati na globalno gospodarstvo bila su pitanja o kojim se govorilo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
U njoj su gostovali, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, medijski sociolog Slaven Letica i bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić objasnila je odmah na početku emisije da je najdulja inkubacija bolesti 2 tjedna, no simptomi se mogu razviti 2. ili 3. dana bolesti, a najčešće 4.- 6. dana.
“Hrvatska je podigla razinu opreznosti na viši nivo i sada blagi simptomi se testiraju, postoji veliki broj ljudi koji je bio u Italiji u zaraženom području i ako su zaradili simptome, sada se testiraju. U Zaraznoj je stvarno velika gužva. Neki ljudi dolaze samoinicijativno, zovu na telefon konstantno, epidemiolozi zovu sa sumnjivim slučajevima, na sve se treba obratiti pozornost. To nije svakodnevna situacija, iako zbog gripe po 200-250 ljudi prolazi kroz ambulante”, rekla je.
“Mladić kojemu je potvrđen virus, razbolio se jučer, u petak je bio na poslu, može se očekivati da u to vrijeme i nije bio zarazan za ljude oko sebe. Njegova je djevojka u testiranju, tijekom noći će biti gotovi njezini nalazi”, objasnila je Markotić.
Naglasila je da je koronavirus novi virus, u nekim je segmentima nepoznat, pa je normalno da se ljudi boje i da je interes povećan. “Gripa se pojavljuje svake godine, znamo što možemo očekivati od nje, imamo lijekove, cjepiva, antibiotici, lakše je nositi se s nečim što poznajemo.”
Markotić je naglasila da kirurške maske, koje su sada nestale u zemlji, nemaju neku visoku moć zaštite od koronavirusa. “Njih je dobro staviti bolesnicima koji kašlju i kišu kako bi se spriječilo širenje kapljičnog prijenosa, ali u bližim kontaktima ne mogu zaštiti od nekog koji ima koronavirus”, objasnila je i poručila da je ključno izbjegavati područja koja su označena kao područja u kojima ima oboljelih.
“Svi želimo vjerovati da će taj virus poput drugih bolesti koje se prenose kapljičnim putem nestati s pojavom proljeća, toplih dana i smanjenim boravkom u zatvorenim prostorima. Vidjet ćemo, nova je bolest, novi je virus i teško je predvidjeti kako će se ponašati”, kazala je.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina tvrdi da se u Hrvatskoj vrlo pažljivo promatrala situacija s koronavirusom i sada su pojačane aktivnosti. Policija je, kaže, spremna za ograničenje kretanja i ukoliko dođe do opasnosti za javno zdravlje, ona će svoj posao napraviti. Na pitanje hoće li granice biti blokiranje, odgovorio je da je i to moguće iako bi se radilo o drastičnoj mjeri.
“Ulazak može biti zaprečen određenoj osobi ako su sanitarni inspektori i epidemiološka služba tako odlučili. Na granicama su postavljeni kontejneri za trijažu i tako se poboljšavaju uvjeti rada za sanitarne granične inspektore, bit će ih u povećanom broju na najfrekventnijim prijelazima, imamo dovoljno kapaciteta da bi mogli na vrijeme poduzimati mjere”, kaže Milina.
Medijski sociolog Slaven Letica smatra da histerija koja se širi nikako nije opravdana.
“Profesorica Markotić stalno obavještava javnost o stanju i kretanju koronavirusa. Govorimo stalno o stopi smrtnosti, treba reći i nešto o stopi izlječenja koji djeluju optimistično”, rekao je Letica.
“Nijedno dijete do 10 godina starosti nije umrlo, dakle stopa izlječenja kod njih je 100 posto. U dobnoj skupini od 20 do 40 godina je 99,8 posto, podaci su to Svjetske zdravstvene organizacije od jutros. Izlječenja kod bolesnika od 50 do 60 godina su 98,7 posto, smanjuju se u dobnoj skupini od 60 do 70 na 96,4 posto i u sljedećoj dobnoj skupini su 94 posto”, objasnio je Letica i naglasio da je panika stvorena djelovanjem medija, ne radi se o teoriji zavjere, naprosto je interes javnosti velik.
Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić smatra da se statistike koje Kina “servira” treba uzeti s određenom skepsom jer kada se njihovo dnevno prijavljivanje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji stavi u matematičke modele, dolazi se do cijelog niza nelogičnosti.
Nije mu jasno kako je moguće da su 1. veljače Šangaj i Peking imali 150 slučajeva, da danas jedan ima 340, drugi 400, da je tada, 1. veljače i svijet imao 150 slučajeva bez Kine, a danas svijet ima 2.700. Postoje, kaže i diskrepancije između postotka smrtnosti između Wuhana, pokrajine Hubei i ostatka Kine. Kinesko je vodstvo, smatra, u nekom trenutku moralo shvatiti da Kina ili mora ponovno krenuti raditi ili se mora boriti samo protiv virusa. Ta je odluka očito bila donesena na način da će vratiti ljude u gradove i prestati s blokadama.
“Činjenica je da je Kina tvornica svijeta, svi su htjeli da se Kina vrati proizvodnji i da počne raditi. Vidi se to i po porastu dioničkih indeksa na svim burzama. One su rasle do petka, bile su i na povijesnim rekordima. Sada, nakon što se dogodila Italija, Koreja i Iran /sve preko vikenda/, burze su potonuli kao kamen i ključni američki indeksi su izgubili sve što su u ovoj godini zaradili”, rekao je Fižulić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa