Krvopije, muhe i ostale nametnike ni korona nije zaustavila, invazija je pogodila cijelu Hrvatsku. Stručnjaci ističu da je najveći problem globalizacija, ali i klimatske promjene. Građani se bore na sve moguće načine.
Točno u podne, po najvećoj vrućini Mato iz Osijeka uređuje vrt. Kaže da poslije ne može u njega od komaraca, piše Dnevnik Nove TV.
”Zato i radim ovako kad je vruće, inače kad je vruće ne bude ih. Evo, sad već hodaju, a navečer kad popušta vrućina, onda ih bude, onda se ne možemo braniti.”
Osim što napadaju ljude, prijetnja su i životinjama.
“‘Navečer kada kokoši legnu ja osjetim kako one krilima lupaju, grizu ih za nogice”, kaže gospođa Marija iz Tvrđavice.
Tretiranja ranije nego inače
Kako se Osječanima ne bi ponovila kobna prošla godina, tretiranja su počela ranije nego inače.
”Mi smo već odradili 15 tretmana, što larvicidnih, što alduticidnih. Ove sezone problem nam je napravio Dunav koji je 20. lipnja prešao granicu od 300 centimetara i napunio Kopački rit”, kaže Hrvoje Bekina, voditelj Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.
Iz Zavoda za javno zdravstvo izdali su preporuke i za aviotretiranje, dva su već odrađena, kao i dva sa zemlje. No građani ističu, nakon toga komarci su još žešći.
“Udaraju ko blesavi, u oko idu, oni mali nekako, al’ oni krupni idu u uho, evo vidiš tu te pojede, sav se zgreljiš. Pogani su neki”, kaže Ivica.
”Monitoringom od ovog tjedna najveće brojnosti komaraca imamo na postajama Sarvaš, Klisa i Podravlje, sve više od 60 – 70 uboda u 15 minuta”, kaže Bekina.
Borba i na obali
S komarcima traje borba i na obali.
”Imam puno ugriza, to ja ovako malo raščešem i ona taktika napraviš križ pa nećeš”, kaže Gabrijela iz Nina.
Građani se bore i s najezdom muha i ostalih kukaca.
”Lijepimo trake, imamo pred ulazom traku i stavljamo u bocu šećer, vodu, ali teško, teško”, Kaže Vikica.
Stručnjaci ističu, glavni je krivac ljudski faktor.
”Najveći je problem globalizacija. Imate velik promet roba, ljudi, a kukci se znaju zajedno s njima kao slijepi putnici prevesti u druge krajeve”, objašnjava doc. dr. sc. Goran Vignjević s Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa