Iako su parlamentarni izbori potkraj godine ili ujesen, političke stranke već se pripremaju. U sljedećih nekoliko tjedana mogla bi se iznjedriti treća opcija predvođena Miroslavom Škorom kojeg je rezultat na predsjedničkim izborima potaknuo na daljnje korake, navodi HRT.
> Škoro traži političke partnere da svi idu na listu pod njegovim imenom i pod njegovom strankom?
Treće mjesto na predsjedničkim izborima, a na parlamentarnima, čini se, treća opcija. Više od 465 tisuća glasova Miroslavu Škori moglo bi biti vjetar u leđa.
Izvori Narod.hr-a bliski onima s kojima Škoro pregovara tvrde da on sve dosadašnje partnere traži da izađu na listi njegove stranke, jer on može izaći na izbore u svim izbornim jedinicama pod istim imenom samo tako da osnuje stranku. Škorin glasnogovornik Mate Mijić tvrdi da to nije istina.
“Osobni kontakti traju cijelo vrijeme dosad. Formalnih sastanaka nije bilo i oni će doći u nekakvom vrlo skorom vremenskom roku od 10-ak dana, ti prvi konkretni razgovori na kojima će se razgovarati onda o svim solucijama i o načinu zajedničkog izlaska na izbore”, komentira Mate Mijić, glasnogovornik Miroslava Škore.
Sa Škorom je već razgovarao čelnik Bloka za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović, u zajedničkom izlasku na parlamentarne izbore vidi potencijal.
“Njegov rezultat nije stranački rezultat, parlamentarni izbori nisu predsjednički izbori, stranke ne mogu parazitirati na tom rezultatu, ali taj rezultat pokazuje da postoji birački bazen, da nije riječ o prosvjednim glasovima”, kaže Zlatko Hasanbegović, predsjednik Bloka za Hrvatsku.
Jedan od načina koji se spominje u javnosti je izlazak pod jednim imenom, onim Miroslava Škore.
Nikola Grmoja (Most nezavisnih lista) kaže kako takav prijedlog prema njima nikada nije došao tako da, kaže, nema razloga to ni komentirati. Dodaje da su otvoreni za koalicijsku suradnju “s onima s kojima mogu ugroziti ovaj duopol koji je na snazi”.
Grmoja je kazao i da prema Mostu nije ni komunicirana ideja o bjanko zadužnicama, koje bi navodno svatko tko osvoji mandat morao potpisati kako bi se Škoro poslije osigurao od mogućih ‘pretrčavanja’ u druge tabore.
“Imali smo jedan razgovor nakon predsjedničkih izbora gdje smo komentirali koji su se potezi mogli napraviti. Oko nastupa na parlamentarnim izborima još nije bilo razgovora”, priznao je Grmoja, dodavši da bi bilo dobro da se krene u razgovore.
“Ja očekujem da će razgovori tek početi, konstruktivni razgovori, jer ovo je ozbiljna politička priča, priča o preuzimanju RH, odnosno preuzimanju vlasti u hrvatskoj državi”, poručuje Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti).
No sam uspjeh, kažu stručnjaci, ne ovisi o broju glasova i osvojenih mandata, nego o onome što će se događati nakon izbora.
“Taj uspjeh ne mora rezultirati ‘king makerskim’ položajem da uvjetuje buduću vladu, jer ako ga neće uzeti ljevica, ako ga neće uzeti Plenovićev HDZ, ako on bude na čelu, to može biti opcija koja je ostala izvan igre”, kaže politički analitičar Ivica Relković.
A igrači koji će sa Škorom na parlamentarne izbore na suradnju su spremni, no glavno je pitanje koji su uvjeti, o kojima će se u sljedećih nekoliko tjedana dogovoriti ili pak, neće.
Građani na izborima zastupnički mandat povjeravaju pojedincima, a ne političkim strankama
“Prema Ustavu, građani na izborima zastupnički mandat povjeravaju pojedincima, a ne političkim strankama, kaže Branko Smerdel, sveučilišni profesor ustavnog prava za Jutarnji list od subote.
U krugu Škorinih suradnika, kako je objavio Jutarnji list, predlažu da svaki od zastupnika koji na neovisnoj Škorinoj listi osvoji saborski mandat potpiše osobnu bjanko-zadužnicu.
Njome bi se svaki zastupnik unaprijed obvezao da će u slučaju pretrčavanja u drugu stranku tijekom saborskog mandata Škorinoj listi isplatiti četverogodišnju zastupničku plaću. Ideja je izazvala dosta negodovanja.
Sveučilišni profesor ustavnog prava i jedan od pisaca Ustava, Branko Smerdel, podsjeća da je problem pretrčavanja saborskih zastupnika iz jedne stranke u drugu stari problem u našoj politici te da je već bilo sličnih pokušaja stranaka da ga različitim bjanko-ugovorima spriječe.
“Međutim, ideje o potpisivanju bjanko-ugovora sa zastupnicima čiji je cilj spriječiti njihovo pretrčavanje u druge, stranke su neustavne”, tvrdi Smerdel. Podsjeća da prema Ustavu građani na izborima zastupnički mandat povjeravaju pojedincima zastupnicima, a ne političkim strankama ili neovisnim listama na kojima su izabrani. Prvi članak Ustava kaže da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu te da narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem”.
Ustavnopravni stručnjaci su, podsjeća Smerdel, ovakve pokušaje već prodiskutirali i riješili. Smerdel također podsjeća da je pokušaja potpisivanja bjanko-ugovora s budućim zastupnicima kako bi se spriječilo njihovo pretrčavanje 2003. bilo u HNS-u, a zatim i u HSP-u u vrijeme kad je ta stranka bila u usponu.
“I jedni i drugi bili su jako ljuti kad ih je ustavnopravna struka upozorila da bi takva praksa bila protuustavna”, kaže Smerdel. “Od Katedre za ustavno pravo u vrijeme Sanaderove Vlade čak je bilo zatraženo mišljenje o pokušajima kažnjavanja zastupnika HSP-a koji bi nakon izbora u Sabor pokušali napustiti stranku. To sam mišljenje kao voditelj Katedre i potpisao”, kaže Smerdel.
“Sve vrste bjanko-ugovora o financijskom kažnjavanju zastupnika koji napuste stranku ili listu na kojoj su izabrani, bili bi, prema mojem mišljenju, pravno nevaljani. Političke stranke i neovisne liste mogu svojim statutima i kodeksima propisati da takve zastupnike izbace iz stranke ili liste, ali iz Sabora ih ne mogu izbaciti”, ističe Smerdel. Napominje da su masovna pretrčavanja iz stranke u stranku nakon izbora u Sabor, kao i ovakvi pokušaji da se oni spriječe, izraz patologije našeg političkog života.
“Takvo što bilo bi apsolutno neustavno. U hrvatskom političkom sustavu zastupnici nemaju imperativni, nego slobodni mandat. To znači da ih se ne može opozvati prije isteka mandata zbog promjene političkog stajališta, promjene stranke ili liste na kojoj su izabrani u Sabor ili nekog drugog razloga. Zastupnička plaća je novac koji pripada zastupniku. Kad bi zastupnik s kreatorom izborne liste dogovarao neku ugovornu financijsku kaznu, to bi bilo ustavno neodrživo”, kazao je Đorđe Gardašević, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, za Jutarnji list.
Tekst se nastavlja ispod oglasa