U prvoj ovosezonskoj emisiji “A sada Vlada” Hrvatskoga radija gostovao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Na početku se Andrej Plenković osvrnuo na situaciju s koronavirusom.
-Iza nas su dva jako dinamična mjeseca. Cilj je bio ići na izbore na početku srpnja jer smo bili jako uspješni u svezi suzbijanja epidemije. Vrlo smo brzo osigurali stabilnost parlamentarne većine i Vlade. Još sam 2016. govorio o poruci stabilnosti.
Komentirao je i trenutnu situaciju s brojem oboljelih, posljednjih tjedana taj je broj znatno veći nego ranije.
– Tijekom proljeća smo imali puno manje zaraženih, a veću smrtnost. Sada imamo puno više zaraženih, a manju smrtnost. To što sam izjavio “kalkulirani rizik” na CNN-u to je logična izjava. Što je alternativa tome? Zatvaranje gospodarstva, karantena i praktički nemogućnost gospodarstvu da diše, ljudima da dišu i da pokušamo živjeti u ovim okolnostima.
O radu Stožera civilne zaštite
Ove sezone smo imali 7 milijuna turista i došli smo na 50% prošle sezone koja je bila rekordna, dodaje premijer.
– Mjere koje Stožer civilne zaštite poduzima imaju za cilj smanjiti broj zaraženih. Apeliram na odgovornost svih sugrađana, što smo odgovorniji, zaraze će biti manje.
Ocijenio je i rad Stožera civilne zaštite.
– Stožer je institucija Vlade RH. Ono je ustrojeno od strane Vlade, temeljem zakona i propisa koje je donio Sabor. Oni su tu da rade na zaštiti zdravlja građana. Zadovoljan sam radom stožera, mislim da su odradili sjajan posao. Nakon one faze “superheroja” od jednog kruga ljudi se krenulo propitivati kredibilnost rada Stožera. Tu će biti vrlo jasan. Ako vam predsjednik republike kaže da je korona otprilike karijes, onda možete misliti što će ovi što su došli na Festival slobode, isto tako misliti. To je dio iste priče. Ima ljudi koji žele minirati kredibilitet stožera. Kada gledamo globalno, njihov je rad bio jako, jako dobar i sve je rađeno u konzultacijama s Vladom RH. To još jednom ponavljam i čvrsto stojim iza toga, stojim iza njihovog pravnog utemeljenja, odluka koje su dali, kazao je premijer Plenković.
Što se tiče brojeva oboljelih od koronavirusa, očekuje da će se brojevi smanjiti, dodajući da je važna i disciplina sugrađana.
“Što se tiče cjepiva bit ćemo u istom položaju kao Njemačka ili Francuska”
Po pitanju cjepiva i natjecanja velikih sila, postavlja se pitanje hoće li Hrvatska osigurati cjepivo za svoje građane.
– Naravno da da. Mi smo Vlada koja je izrazito proeuropska Vlada, mi razumijemo što je moderni suverenizam, za razliku od ovih što sada pričaju o suverenizmu. Pitanja suverenizma je HDZ i predsjednik Tuđman, mi smo to riješili prije 30 godina. Mi smo pokazali snagu države, bilo u zdravstvenom smislu ili ekonomskom, ustvrdio je Plenković dodajući da nisu dopustili da im Covid-19 dovede do velike nezaposlenosti u Hrvatskoj.
U trenutku kada se neko cjepivo znanstveno verificira, Hrvatska će biti u istom položaju sa svim članicama Europske unije.
– Mi smo kao Unija rezervirali 300 milijuna doza cjepiva. Bit ćemo u istom položaju kao Njemačka ili Francuska. Hrvatska vlada je ozbiljna i donosimo odluke na korist hrvatskim građanima.
Na pitanje hoće li država građanima platiti cjepivo ili će oni morati sami, ističe sljedeće:
– Taj proces dakle traje. Evo imamo jutros vijest da i AstraZeneca u ovom trenutku je malo zastala, isto verificira. Kada sve skupa bude jasno, ići ćemo prema tome da bude što jeftinije i da bude i besplatno, ali to u ovom trenutku nismo još detalje razmatrali. Ono što je važno, kada bude dostupno, naši će ga građani imati na raspolaganju.
“Očekujemo manji pad BDP-a od procjene na proljeće”
Što se tiče ekonomskog aspekta borbe protiv koronavirusa, Plenković tvrdi da proračun može izdržati.
– Najvažnija je poruka – nema panike. Prestanimo kreirati u javnom i medijskom prostoru nekakvu veliku paniku. Imali smo najveću ekonomsku krizu u zadnjih 100 godina, a to smo riješili da imamo gotovo istu zaposlenost kao u veljači. Turistička sezona je izvučena, procjena pada BDP-a će vjerojatno biti manja nego prve procjene u proljeće. Očekujemo rast BDP-a u sljedećoj godini, a tu je i 22 milijarde eura europskih sredstava, a što je poluga ekonomskog oporavka i osnaživanja naše otpornosti. Sve smo preduvjete napravili.
Dodaje da se privatnom sektoru šalje poruka sigurnosti i predvidljivosti.
– Na poduzetnicima je da se bore, bore se poduzetnici i u drugim zemljama. Mi smo svojim nacionalnim mjerama bili brži nego mnoge druge države.
Naslovnica tjednika Globus sugerira da je Hrvatska potkapacitirana za povlačenje sredstava, a da tih 22 milijarde zapravo znači da ćemo povući negdje pola i to u 10 godina, istaknula je urednica.
– Hrvatska je iz aktualne financijske perspektive od 2014. do 2020. ugovorila 101%, isplaćeno je više od 40%. Onih 7,1 milijardi eura koji možemo trošiti još tri godine. Moje je mišljenje da ćemo potrošiti sve. Nije ista apsorpcijska sposobnost 2013. i danas. Mehanizmi su brži, ljudi su uhodaniji, stvari idu puno konkretnije, odgovara Plenković.
“Prihvatit ćemo sve korisne amandmane, neovisno o tome koja ih stranka predlaže”
Na današnjoj sjednici užeg kabineta Vlade, tema je Zakon o obnovi Zagreba.
– Šteta od potresa je veća od 11 milijardi eura. Kada sada gledate koliko je amandmana, pokazalo je da smo u pravu što nismo žurili. Donositi preko koljena nakon 10 ili 20 dana, što je bila želja opozicije, lijeve, desne, koje hoćete. To je bilo pogrešno i krivo. Obnova jezgre grada Zagreba je vrlo kompleksna i zahtjevna. Mi smo odlučili da država tu bude akter. Da nađemo financijska sredstva kroz proračun, kroz međunarodna sredstva…
– Želimo donijeti zakon što je konsenzualnije moguće. Ta obnova će dugo trajati, uključivat će grad, brojne aktere, stručnjake, svi će morati dati doprinos. Filozofija prihvaćanja amandmana na kabinetu bit će takav da prihvatimo sve ono što će dovesti da proces obnove bude učinkovitiji i transparentniji. Neovisno o tome koja politička stranka ih predlaže.
Što se tiče mogućeg “lova u mutnom” vezano uz transparentnost troškova, Plenković kaže da nitko u Vladi nema nikakav interes osim da se Zagreb obnovi tako da sve te zgrade, u slučaju nekog novog potresa ostanu čvrsto stajati, a da građani budu zaštićeni.
Odgovara i na pitanje kada će formulirati tko će biti HDZ-ov kandidat u Zagrebu na lokalnim izborima sljedećega proljeća.
– HDZ će imati kandidate za sva četiri velika grada, u ovome trenutku nemamo ime za Zagreb, imamo nekoliko kandidata koje ćemo testirati, ističe.
“Ćoriću ne treba zaštitnik”
Što se tiče afera, primjerice oko Josipe Rimac i afere Vjetroelektrane, za sada to ne šteti rejtingu stranke, no u cijeloj je priči sada i ministar Tomislav Ćorić koji je Andreja Plenkovića imenovao osobom uz koju se najviše veže njegov politički put.
Je li premijer zapravo zaštitnik ministra Ćorića?
– Tomislav Ćorić je ozbiljan čovjek, profesor na Ekonomskom fakultetu, ministar je drugi put u Vladi. Ne treba njemu nikakav zaštitnik, on ima svoje ime i prezime, svoj rad, stručni akademski i politički put. Ja ne vjerujem u nikakvu teoriju zaštitnika, smatram da se nitko nije niti rodio u stranci niti s poznanstvom s nekim šefom stranke.
Ističe da je prava borba protiv korupcije kada DORH, USKOK te policija neovisno i samostalno, sukladno zakonu rade svoj posao te iskorjenjuju negativne fenomene u društvu.
– Ovaj slučaj koji ste spomenuli pokazuje da je u Hrvatskoj to upravo tako. Nema nekih nedodirljivih.
Komentirao je i slučaj ministra Vilija Beroša i Dijane Zadravec, a u kontekstu kojega se spominjao i premijer Plenković te odlučivanje o tome tko će biti ravnatelj neke bolnice.
– Stvari su takve da institucije koje su za to nadležne, donose odluke. Ja iza toga čvrsto stojim. Zato i postoji, u konačnici, zakonski okvir.
Što se tiče konkretnih projekata u bližoj budućnosti, spomenuo je da se mora riješiti pitanje prometne infrastrukture, a tu je najvažnija željeznica.
– Tu su i nove tehnologije, robotika, vodik, obnovljivi izvor energije, sve što nas može učiniti konkurentnijima. Tu je i pitanje reindustrijalizacije. U konačnici najbitniji je i nastavak reforme obrazovanja. To je po meni najbitnija formula za razvoj neke zemlje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa