Slučaj trostrukog ubojstva u Splitu uzburkao je javnost. Brutalni zločin u srcu grada usred dana nezapamćen u Hrvatskoj. Reakcije građana potvrdile su ponovno da nemaju povjerenja u sustav. Je li problem u zakonima ili njihovom neprovođenju? Zašto sudovi donose neujednačene presude? Odrađuje li policija svoj dio posla? Što poduzima DORH? Kako objasniti zabrinjavajuću pojavu grupe potpore ubojici na društvenim mrežama?
O tome su u Otvorenom na HRT-u govorili Dražen Bošnjaković – ministar pravosuđa, Marin Mrčela – zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH, Dražen Jelenić – glavni državni odvjetnik, Dean Ajduković – profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Sven Marcelić – sociolog sa Sveučilišta u Zadru.
U uvodnom dijelu je Bošnjaković je rekao da svi sudionici imaju svoje dosjee i prekršaje i kaznenopravne, a bili su i osuđivani, no on ne može govoriti o tome kakve su kazne trebale biti.
– Očito da u svim predmetima nije bilo dovoljne kazneno-pravne odgovornosti gdje bi bila izrečena oštrija sankcija, kazao je.
Dodao je da sud mora utvrditi što se sve dogodilo i to je ono što čeka naše pravosuđe.
Jelenić je govorio o jednom od ubijenih koji je imao 300 g heroina, a nije dobio niti jedan dan zatvora, rekao je da istražni zatvor mjera osiguranja okrivljenika u postupku, a ne želi generalizirati na jednom primjeru. Dodao je da je bio u istražnom zatvoru, neko vrijeme ne bi bio u doticaju s okolinom, no upitno je koliko bi to trajalo, a ne možemo znati što bi bilo kada bi izašao van.
– Osobe osuđene na zatvorske kazne, koliko god bile duge kazne, kada izađu neki se socijaliziraju, a neki nastave istim putem, rekao je.
Mrčela je rekao da se sudi na temelju dokaza koje je dužan prikupiti državni odvjetnik, odnosno policija, i sud tada donosi odluku.
– To što svi sve znaju ili ne znaju je sintagma koja se koristi za banaliziranje i generaliziranje stvari, rekao je.
Pojasnio je da 300 g heroina nije osnova za utvrđivanje istražnog zakona, a često se u javnosti banalizira i izvuče jedna okolnost na temelju koje se traži odgovor je li to bilo u redu ili ne, rekao je.
Mrčela je rekao da su u kaznenom postupku dvije strane, a svaka tvrdi svoje.
– Sud ne presuđuje na temelju jedne okolnosti, a ne radi se to uvijek dobro – ima postupaka koji završe pogrešno ili traju predugo, rekao je.
Dodao je da je to problem hrvatskog pravosuđa koji se nastoji riješiti.
Što se tiče potpore Filipu Zavadlavu na društvenim mrežama, Ajduković se pitao kome ide ta potpora i poruka – teško mu je vjerovati da toliki broj ljudi podupire ubojstvo. Smatra da poruka ide prema mladom čovjeku koji nije znao riješiti problem s kojim se susreo – to je poruka percepcije nefunkcioniranja zaštitnih mehanizama. Pretpostavlja da se policiji nije obratio jer nije vjerovao da će mu pomoći. Ne vjeruje da toliki broj građana podupire likvidaciju kao rješavanje bilo kojeg problema, kaže da je to izraz protesta koji je puno širi od cijelog slučaja.
Bošnjaković potporu ovakvom činu smatra neprihvatljivom i teško mu je prihvatiti da je isključivo pravosuđe krivo.
Ajduković kaže da “mali čovjek nema osjećaj zaštićenosti”. To je osjećaj koji pokreće ljude u njihovom ponašanju, to je i Zavadlava potaknulo da učini nešto što za njega ima apsolutno pogubne životne posljedice. Za one koji šalju poruke potpore kaže da koriste kukavičju zaštitu iza društvenih mreža, pita se koliko njih bi bilo spremno tako nešto učiniti – na društvenim mrežama su svi pričljivi, one omogućuju destruktivno ponašanje.
Na pitanje jesmo li došli do prijelomnog trenutka u društvu, Marcelić kaže da treba uzeti u obzir da osoba koja je počinila trostruko ubojstvo je i u psihičkom smislu specifična. Smatra interesantnim reakciju javnosti – javnost je iznimno nezadovoljna hrvatski pravosuđem. Dodao je da ovo što se dogodilo je refleksija nezadovoljstvom sustava.
– Ovo je rijetko jak katalizator osjećaja i stavljanja u prvi plan da državni sustavi ne funkcioniraju dobro. Građanstvo je nezadovoljno i svoje nezadovoljstvo vrlo jasno pokazuje, dodao je.
Naglasio je da ne treba podržavati tu grupu podrške jer je to nasilan odgovor na situaciju, a možda bi trebalo naglasiti da je to krivi način, a pravi je pritisak na policiju i pravosuđe da počinje evaluirati samo sebe i raditi svoju društvenu ulogu.
Gosti su komentirali stavove ispitanika u HRejtingu o sudstvu. Mrčela se osvrnuo na stav građana o neovisnosti sudstva, smatra da je hrvatski sustav jedan od rijetkih koji garantira političku neovisnost.
– Dojmu o tome jako doprinosi to što političari komentiraju konkretne sudske predmete, rekao je.
– Svatko u svome segmentu odrađuje svoj dio posla i nužno je da svatko ima svoju ulogu, rekao je Jelenić.
Kaže da je policija oči i uši državnog odvjetnika na terenu, veći dio njihovog posla je tajan, nakon toga je nejavan. Rekao je da je državno odvjetništvo danas otvorenije nego ikad prije. Na pitanje je li državno odvjetništvo učinkovito, Jelenić kaže da u odnosu na ono što dođe do državnog odvjetništva i količinu posla, ono je poprilično učinkovito.
Marcelić kaže da moramo naučiti da je sudstvo iznimno važna institucija i njezini problemi se preslikavaju i na društvo. Vjeruje da će se sada izvući neki poučci koji će izazvati jače mehanizme evaluacije.
Ajdukoviću se čini da je jako važno da građani imaju više vjere u pravosuđe, a dugotrajni slučajevi tome ne pomažu, no i to treba građanima objasniti, oni to moraju moći razumjeti.
