Predsjednički kandidat Miroslav Škoro u posjetu je Dubrovniku gdje je održao konferenciju za medije na temu migranstke krize.
“U predizbornoj kampanji dosta putujemo po domovini i u posljednjih nekoliko tjedana bilo je puno susreta s građanima. Spominju se različite teme, ali jedna se spominje nešto manje, kao da je zaobilazimo – a upravo na putu ovamo bili smo zaustavljeni od hrvatske policije, bili smo i pregledani zbog situacije vezane za ilegalne migracije, prenosi N1.
To je tema o kojoj se uglavnom šuti, ali iz kontakta s lokalnim stanovništvom evidentno je da ljudi u pograničnim područjima žive u strahu, boje se za svoju imovinu, ne izlaze iz kuće, boje se za svoju djecu. Hrvatska policija čini sve što može da bi spriječila daljnju eskalaciju tog problema koji traje već duže vrijeme, a u budućnosti može samo eskalirati još više.
Tako da, uz dužno poštovanje i zahvalu hrvatskoj policiji, moramo upozoriti da je primarni zadatak države da štiti svoj teritorij i građane. Bilo bi dobro razmisliti o tome da i druge službe koje su educirane za zaštitu ustroja države, imovine i građana, budu uključene u ovaj proces dok ne bude prekasno, na način da pomognu policiji. Pritom mislim na oružane snage Republike Hrvatske”, kazao je Miroslav Škoro na konferenciji za medije.
Je li žica rješenje?
“Hrvatska je ograđena žicom, ne samo sa slovenske nego i s mađarske strane. Mislim da imamo dovoljno sposobnih ljudi koji će znati procijeniti kako se odnositi prema tim migrantima. Ne treba zaboraviti da su to samo ljudi kojima moramo pružiti zaštitu. Ne treba zaboraviti da njih ima različitih vrsta. Mi Hrvati najbolje znamo što znači biti izbjeglica. Ima onih koji traže politički azil, ali ima i onih, i takva je većina, koji su ekonomski migranti. Problem treba riješiti u žarištu. Postavljanje ograda i zabrane su nešto što me osobno ne veseli.”
Pojasnio je kako gleda na ulogu voske. Smatra da vojska ne bi trebala upotrebljavati silu, već bolje kontrolirati granice.
Škoro: Od 2000. do danas predsjednička funkcija je lagodna sinekura
Osvrnuo se i na predsjedničke ovlasti kakve su sada, te kakve priželjkuje.
“Od 2000. godine do danas svjedoci smo činjenice da su predsjedničku funkciju obnašali ljudi koji nemaju velikih ambicija sudjelovati u političkom životu, tako da je činjenica da je uloga predsjednika svedena na lagodnu sinekuru, na razinu fikusa. Ne želim biti fikus, ne treba mi sinekura. Volio bih da predsjednik dobije više ovlasti, da sudjeluje u političkom životu. Promijenit ću Ustav, dat ću veće ovlasti predsjedniku države. Bit će sve drugačije nakon ovih izbora.”
Upitan o istraživanjima javnog mnijenja, kazao je:
“Kao doktor znanosti ne mogu osporiti ulogu statistike, ona pokazuje određene trendove, ali i u statistici postoji standardna devijacija, odnosno pogreška”, kazao je i dodao da primjer Ruže Tomašić na izborima za Europski parlament pokazuje da “treba razmisliti kako te agencije rade i za koga rade i zbog čega tako rade”.
“Uloga agencija nije da oblikuju javnost nego istraže”, zaključio je.
