(VIDEO) U Petom danu zaiskrilo između Raspudića i Bijelić na temu rata u BiH: ‘Prljava kampanja protiv Hrvata u BiH’

Foto: snimka zaslona; fotomontaža: narod.hr

U emisiji Peti dan govorilo se o temi počasnog doktorata zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću i o 30. obljetnici World Wide Weba.

„U studiju imamo tri doktora znanosti. Što je zapravo počasni doktorat?“ – pitala je voditeljica Petra Tomeva Mitrikestskog.

„To nema nikakve sličnosti. Počasni doktorat je nagrada koji se dodjeljuje zbog nekih zasluga ili ugleda, a ovo što mi imamo je stečeni doktorat, koji se stječe na osnovu svog rada.

Spomenuo je da je on po nekoliko osnova u sukobu interesa kada komentira to pitanje – prvo, jer je Milan Bandić iznimno pomogao makedonsku zajednicu u Zagrebu, drugo što osobno poznaje rektora Borasa i treće što je prijatelj s nekim osobama koje su bili ključni govornici na prosvjedu protiv počasnog doktorata Bandiću. “No, ja ću govoriti otvoreno i iskreno, pa neka me razapnu” – kazao je.

„Aktivni političar ne može biti nagrađen počasnim doktoratom jer to otvara problem sukoba interesa“ – izrekao je Mitriketski svoj načelni stav.

Govorio je o razinama odgovornosti Senata sveučilišta, pojedinih sastavnica, građana Zagreba, DORH-a.

“Sam senat po sebi ima iznimno veliku odgovornost kako će se postaviti prema ovom problemu.
Sastavnice sveučilišta imaju veliku odgovornost tko im je dekan i koje djelatnike šalju u Senat.
Građani Zagreba biraju gradonačelnika Bandića četiri godine zaredom i oni sami snose neku odgovornost za to.
Odgovornost DORH-a: DORH je pokretao postupke protiv Bandića, i oni imaju veliku odgovornost u tome.”

“Rješenje bi ovdje bilo da mu je sama Muzička akademija dala neku plaketu ili nagradu da ga nagrade za zgradu koju im je osigurao.” – istaknuo je Mitriketski koji se ne slaže da je počasni doktorat dobro rješenje.

Raspudić je kazao:
„Problem sa strane sveučilišta je samo jedan- a to je hipotetski sukob interesa jer je Bandić još uvijek u mandatu“ te dodao:

„Zatim, sama nagrada je problematična. Nisu ovo prvi problemi s počasnim doktoratom, bilo je i u svijetu problema. Problematičan je sam naziv „počasni doktor“ – rekao je Raspudić objašnjavajući da taj naziv stvara zabunu u javnosti, s obzirom da to nije akademski stupanj koji se stječe radom. “Dobar običaj je da se to ne navodi među akademskim titulama nego među nagradama. Dakle, problem nije samo naš, nego i širi.“

„Bandić nije osoba koja njeguje akademski habitus i koji do toga drži u javnosti.“ – istaknuo je rekavši kako ga je Muzička akademija trebala za novu zgradu nagraditi na neki drugi način.

“Neke institucije upravo zbog toga ne daju počasne doktorate. Bilo je prosvjeda na Yaleu kada je dodijeljen Bushu. Long Island University je dodjelio doktorat fiktivnom liku, žapcu Kermitu za njegove zasluge u razvijanju svijesti zaštite okoliša. Naravno, to je bio jedan marketinški trik da se čuje za to malo sveučilište”.

Naveo je i pojedine osobe kojima su počasni doktorati naknadno oduzimani.

“Primjerice, Robert Mugabe, predsjednik Zimbabvea, koji je imao cijeli niz počasnih doktorata i titula.”

Spomenuo je i sporne počasne doktorate Zagrebačkog sveučilišta: „BBB zagrebačkog sveučilišta – Broz, Blažević i Bakarić.“

> Zašto je i komunističkom diktatoru i bravaru Titu dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu?

„Gradimo žičaru, otkrijemo kosture – što s Brozom i njegovim zločinima? Što s Blaževićem – koji je njegov doprinos pravnoj znanosti osim jedan notorni montirani proces? Bi li i njima trebalo oduzeti te doktorate?“

Raspudić: Prosvjednici protiv Bandićeva počasnog doktorata pokazali su se kao sitni politikanti

O prosvjedima protiv doktorata Bandiću Raspudić je istaknuo:

„Prosvjed nažalost nije došao iz akademskog miljea, pa organizatori nisu uspjeli isturiti ljude koji nisu u politici. Primjerice, dolaze ljudi koji su povezani sa strankom Start, Pametno. I to uoči izbora. Prosvjednici su se pokazali kao sitni politikanti.“

> Peternel: Prosvjednika Plenkovića kao demokršćanskog vođu očekujemo i na Hodu za život!

Raspudić je spomenuo tzv. „inflaciju prosvjeda“: #spasime, „#sramimse“…

„Ta inflacija prosvjeda dovela je do toga da se sve to čini isto, a i s razlogom jer ako gledamo te prosvjede uglavnom su isti likovi. Gotovo da su i isti transparenti“.

Zatim je rekao:

„Zabrinjava me ono što je navedeno da je on optužen i da se protiv njega vodi niz procesa. Fali nam kultura presumpcije nevinosti.“

“Zaključak bi bio da se počasni doktorati dodjeljuju isključivo osobama za uže akademske zasluge, a osobama koje su zaslužne za rad sveučilišta u Zagrebu, a ovdje se radi o gradnji važnog prostora, iznaći neke načine- stvoriti neke zlatne medalje, plakete itd.“ – rekao je Raspudić dodavši da će ovaj počasni doktorat izazvati sprdnju jer će se Bandića uskoro zvati doktorom.

Neslaganje Marijane Bijelić i Raspudića, Raspudić: “Tvrdnje o robovskoj radnoj snazi su insinuacije”

Tko je Marijana Bijelić, feministica i ‘sekularistica’ koja u Petom danu mijenja Lanu Bobić

Sukob između Marijane Bijelić i Nine Raspudića izbio je kada je Bijelić komentirala počasni doktorat Draganu Čoviću:

„On je dokazano u vrijeme rata koristio zarobljenike kao robovsku radnu snagu“.

„To su insinuacije ljudi koji ne znaju gdje je Gornji, a gdje Donji Vakuf i ništa ne znaju o ratu u BiH i onom što se događalo i u Mostaru i na Heliodromu i o ulozi Dragana Čovića koja je beznačajna bila u vrijeme rata“ – rekao je Raspudić.

„Postoje dokumenti gdje on kao direktor poduzeća Sokol naručuje robovsku radnu snagu i nitko to nije osporio“ – kazala je Bijelić.

„Da je bilo tu ikakve osnove on bi davno bio presuđen za to. Smatram da on nije trebao dobiti počasni doktorat, ali ovo je sada korišteno u sklopu prljave kampanje protiv Hrvata u BiH, kao: to su neki zlikovci, bit cijelog rata je da su oni odvodili zarobljenike da rade u poduzeću Sokol itd.“

„Ostajem pri tome da su objavljeni dokumenti koji dokazuju da je Čović koristio robovsku radnu snagu“. – ustrajala je Bijelić.

„Postojala je radna obveza. Je li moj otac koji je u Mostaru bio profesor matematike i koji nije mogao izaći iz grada bez dozvole – je li on bio robovska radna snaga?“ – pitao je Raspudić.

Bijelić je također ustvrdila da je Čović postao posjednik velikog broja skupih nekretnina čije se porijeklo ne može utvrditi.

„Što se tiče Bandića, problematično je to što je on rektoru Borasu dodjelio nagradu grada Zagreba, pa ispada da jedan drugome dodjeljuju nagrade.“ – rekla je Bijelić.

Musić: Bandićev je posao bio osigurati prostore za Muzičku akademiju

Aleksandar Musić, izravno uključen u emisiju iz Amerike, rekao je da ne treba dodjeliti počasni doktorat Bandiću jer se protiv njega vodi 13 postupaka pred sudom. “Naravno da nitko ne smije prejudicirati krivnju, no u ovakvoj situaciji dodjeljivanje doktorata osobi koja ima 13 postupaka pred sudom šalje jednu vrlo toksičnu diskrecijsku poruku društvu. Drugi razlog je što se radi o aktivnom političaru i njegov je posao osiguravati prostore poput Muzičke akademije, a nije to nikakva milost spuštena pred građane Zagreba i studente Akademije“. – kazao je.

„U javnosti gotovo nitko Bandića nije branio“ – primijetio je Musić.
„Ne radi se samo o moralu, ovdje se radi o duboko ukorijenjenim interesima“ – također je istaknuo Musić.

„Skup je bio apsolutno politički i tu se slažem s g. Peternelom“ – rekao je Mitriketski komentirajući prosvjed protiv počasnog doktorata Bandiću.

Druga tema bila je 30 godina svjetske mreže, World Wide Weba.

„Internet treba biti dostupan svima, što znači da će pristup internetu ići u smjeru ljudskog prava, što je dobro. Promatrat će se kao javno dobro. Već danas ne možete živjeti kao član društvene zajednice bez interneta“ – rekao je Raspudić.

„Mislim da bi bilo dobro da se omogući dostupnost interneta kao javnog dobra svima, a za stariju populaciju organizirati neke besplatne tečajeve“ – istaknuo je Raspudić koji smatra da je internet donio jednu veliku demokratizaciju.
„Danas je gotovo sve dostupno. To je bilo nezamislivo prije nekih 20, 25 godina. Sada smo svi u gradu – nema više centra i provincije“ – istaknuo je.

Kako regulirati sigurnost na internetu, a ne ugušiti slobodu?

Zatim je govorio o pitanju sigurnosti:

„Kako to regulirati, a ne ugušiti? Evo trenutno traje polemika u EU-u s direktivom o autorskim pravima. Autorska prava su, naravno, potrebna. Kako regulirati, s jedne strane, autorska prava, a s druge strane, ostaviti slobodu razmjene mišljenja na internetu – to je pitanje svih pitanja.“

Pogledajte vrlo zanimljivu emisiju u cijelosti:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.