“Da, podigli smo cijene” – rekao je za Jutarnji list svaki drugi od 42 zagrebačka obrtnika koje su pitali jesu li njihove usluge skuplje sada nego prošle godine. Frizeri, cvjećari, urari, postolari, automehaničari i drugi… Njih 20 cijene su već podigli, a 25 ih otkriva da ozbiljno razmišljaju o tome da ih podignu u idućih šest mjeseci.
Sat rada automehaničara tako je s 200 poskupio na 225 kuna. Žensko šišanje s 270 kuna na 300 kuna, instalacija klime s 1000 na 1200 kuna. Popravak čizama poskupio je sa 60 na 80 kuna, a medicinska pedikura s 215 na 230 kuna. Cijene variraju od obrta do obrta, ali ovo su neki od konkretnih primjera koji ukazuju na to da su svi oni poskupili.
Sve što koristimo poskupjelo je ne 10 ili 20, već 50 posto
Razlozi? Većinu muče sve skuplji materijal, preparati i sirovine te skuplje gorivo i struja. Neke su korona i potres stjerali u kut.
“Podigli bismo cijene još više jer ovako nećemo moći funkcionirati još dugo. Međutim, to nikako ne možemo jer onda nećemo imati ni ovo malo posla što imamo sada”, kaže jedan od soboslikara. Bojanje jednog kvadrata zida dosad je, primjerice, poskupjelo 10 do 15 posto.
Dva od tri pedikera povisili su svoje cijene u proteklih šest mjeseci za 10 do 15 kuna, odnosno manje od 10 posto. U idućim mjesecima i to će biti skuplje.
“Ovakvo poslovanje je neodrživo. Sve što koristimo je poskupjelo ne 10 ili 20, već 50 posto. Cijena jednokratnih rukavica je zbog korone nekoliko puta skuplja nego prije”, požalila se jedna zagrebačka pedikerka.
Ekonomski analitičar Petar Vušković objašnjava kako upravo povećanje cijena sirovina i energenata najviše utječe na poskupljenje obrtničkih usluga. I dok je dio njih unaprijed pripremio zalihe sirovina u svojim skladištima, oni koji nisu razmišljali toliko dugoročno trebaju odlučiti hoće li dodatne troškove pokriti sami ili će se oni prevaliti na leđa krajnjih kupaca.
“Neki od obrtnika su sada iskoristili priliku da neopravdano dignu cijene, a ako dižete cijenu, trebali biste trebali podići i kvalitetu proizvoda ili usluge”, naglašava.
“Građani su”, dodaje, “s razlogom nezadovoljni što se ponekad koriste jeftinije zamjene za proizvode ili zbog dugog čekanja na proizvod ili uslugu. Koja je cijena prihvatljiva, na kraju će odlučiti tržište.”