Vrlo neumjesna pa i neodgovorna politička polemika u samom vrhu hrvatske politike uslijedila je u danima nakon napada Danijela Bezuka na institucije Vlade, Sabora i policajce koji su ih čuvali. Umjesto rasprave o sigurnosnim propustima koji su takav napad učinili mogućim, što bi u uređenim sustavima bila očekivana prva razina rasprave nakon ovakvog čina, premijer Plenković je jednostrano proglasio da propusta nije bilo, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.
I to je bila točka na raspravu o propustima u sustavu, kojih je očito bilo. Pa su mjere sigurnosti drastično mijenjane sljedećih dana. Umjesto postupnog praćenja istrage koja će otkriti okolnosti i eventualne motive napadača, uz prateću odgovornu političku raspravu kako pridonijeti otklanjanju rizika i povećanju sigurnosti, počela je jeftina i neodgovorna politizacija slučaja na najvišim razinama vlasti.
Pokrenuo ju je saborski zastupnik Domovinskog pokreta i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava komentarima neprimjerenim danom trenutku.
“Sada svaljivati sve na tu mladu osobu (Danijela Bezuka), a oprostiti sve ove grijehe struktura koji traju 30 godina po meni je vrlo krivo. Mi smo izgubili jedan mladi život i to je tragedija”, komentirao je Penava, dodajući kako je napadač “i na ovaj način, pogrešan način, pokazao bunt”…
“Mene iznenađuju svi oni koji se sad čude što pojedinci drže oružje. Pa pojedinci drže oružje zato što ne vjeruju sustavu. Jer ovaj sustav ničim nije dokazao da mu mogu vjerovati.”
Ma koliko istine u tome bilo, odgovoran političar bi se u trenucima nakon napada svakako suzdržao od bilo kakvog javnog komentara koji se može interpretirati kao opravdanje nasilja. Izjavom na izjavu, uskoro je čin napada na institucije države postao predmet uobičajeno jeftinog politikantskog polemiziranja na desnici na relaciji HDZ vs. Domovinski pokret, kao i na tradicionalnoj političkoj matrici jugo-komunisti vs. hrvatski nacionalisti. A to samo dodatno govori o (ne)zrelosti onoga što se danas predstavlja kao domaća politička elita.
Blato i mržnja
No ono što je u sklopu neumjesne polemike oko uzroka i motiva napada, najprije iz Zagreba, a potom nastavno iz Bruxellesa, izgovorio premijer Plenković, više je od neumjesnog i neodgovornog. To je potencijalno opasno. Da se podsjetimo samo nekih njegovih poruka.
Predsjednik Vlade više je puta ponovio da je napad na Trgu svetog Marka “po njegovu duboku uvjerenju”, “kazneno djelo s elementima terorizma budući da je riječ o unaprijed planiranom napadu na zgradu Vlade”. Odgovoran predsjednik vlade nikada se ne bi poigravao sa “svojim osobnim uvjerenjima” u kvalifikaciji bilo kojeg djela kao – terorističkog.
Njegovi europski uzori poput Merkel i Macrona, zajedno sa svojim obavještajnim i policijskim sustavima, kvalificiraju očigledne islamistički motivirane terorističke akte kao djela izoliranih pojedinaca sa psihičkim problemima, računajući (po mom sudu pogrešno) da time pridonose državnoj stabilnosti.
A hrvatski premijer, “po svome uvjerenju”, proglašava jedan još neistraženi i izolirani napad – terorizmom, što podrazumijeva političku organizaciju i političku motivaciju. A nakon što je on sam, s vrha izvršne vlasti, postavio kvalifikaciju djela, traži da “kriminalističko istraživanje do kraja utvrdi koji su motivi ovakvog napada”. Ali da ne bi promašili, unaprijed im je naznačio i smjer istrage, upirući prstom i u krivce.
(…)
Ako nastave u ovom tonu – stvarna je opasnost da politička elita i njezina retorika postanu čimbenik destabilizacije. I preostaje nam samo molitva. Poput malo izmijenjene šaljive molitve ispjevane u ranom razdoblju tzv. detuđmanizacije: “Gospe mila, ako si u stanju, uzmi sve njih i vrati nam Franju.” Da ne bi bilo zabune, ovo je samo šala iz zabrinutosti, bez ikakvih terorističkih elemenata ili primisli, zaključuje Višnja Starešina u Slobodnoj Dalmaciji.
Kolumnu u cijelosti pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
