Višnja Starešina: ‘Tek demografska i ekonomska revitalizacija dala bi puni smisao Pelješkom mostu’

Foto: fah, Narod.hr, Fotomontaža: Narod.hr

Da bi Hrvatska zadržala svoj jug nužno je zadržati ljude, i to s obje strane granice. To je trenutačno jedan od najvećih izazova hrvatske politike, izazov koji traži osmišljen gospodarsko-politički projekt, uza sudjelovanje EU, a ne tek nekoliko intervencija u izborno zakonodavstvo u BiH, piše Višnja Starešina u kolumni za Lider Mediju koju djelomično prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Impresivnom svečanošću, kako to već Hrvati znaju proslaviti, otvoren je Pelješki most. Konzumirajući dnevne vijesti danas vam se može učiniti da je taj impozantni graditeljski objekt sagrađen zato da bi djeca iz Brijeste na Pelješcu mogla ići u školu u bliži im Metković, a ne u udaljeniji Dubrovnik, da bi europski turisti bez granično-carinskih formalnosti na dva granična prijelaza u Neumu brže stigli na kamenice u Malostonski zaljev.

> Višnja Starešina: Tomašević i Možemo drugu Titu bi sigurno bili dragi, a ni drug Mao i drugarica Jiang ne bi ih se postidjeli

A Europska komisija sufinancirala je gotovo 80 posto toga velebnoga graditeljskog projekta (330 milijuna eura od ukupno 420 milijuna), valjda ponajviše zato da bi aktualni predsjednik Zoran Milanović mogao pokrenuti raspravu tko je zaslužniji za Pelješki most – on ili Andrej Plenković. Ako se njega pita – on je dakako najzaslužniji.

Problem je samo premošćen

Da bi se shvatila strateška važnost Pelješkog mosta za Hrvatsku, valja se vratiti u ljeto/jesen 1993., u vrijeme najvećeg spora između Bošnjaka (tada još Muslimana) i Hrvata u vezi s izlaskom na more u Neumu. Spor je zapravo eufemizam za – rat. U to je vrijeme, u svojoj najvećoj vojnoj operaciji ikada, bošnjačka Armija BiH nastojala potpuno poraziti HVO (vojsku Hrvata u BiH) i dolinom Neretve izbiti na more, dok je za pregovaračkim stolom bošnjačko vodstvo predvođeno Alijom Izetbegovićem ultimativno tražilo izlaz na (otvoreno) more i bošnjačku luku u Neumu u tadašnjem konceptu BiH sastavljene od tri nacionalne republike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unatoč prijetnji međunarodnim sankcijama, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlučno je odbio taj zahtjev, što je tada bilo vrlo delikatno. Jer Neum, koji je bio gotovo stopostotno nastanjen hrvatskim stanovništvom, formalno je, prema avnojevskim granicama, dio BiH. No geopolitički gledano, potpisati sporazum kojim se Neum predaje na upravljanje (tadašnjem) ratnom protivniku za svakog bi hrvatskog predsjednika u tadašnjim uvjetima rata i upitnih budućih granica značilo – odreći se potpisom cijele južne Hrvatske, uključujući i Dubrovnik.

Taj bošnjačko-hrvatski spor oko Neuma (ili, točnije, bošnjačko svojatanje Neuma i osvajanje jadranske obale) do današnjeg dana nije riješen, samo je iz ratnog sukoba pretvoren u političko nadmetanje. Ni Pelješki most ne rješava problem. On ga doslovce (europski) premošćuje tako što osigurava Hrvatskoj neometanu teritorijalnu povezanost sa svojim jugom.

Ali i geopolitičke okolnosti su se u međuvremenu bitno promijenile. Hrvatska je danas članica EU, sutra će biti članica Schengena. U tom kontekstu Pelješki most je zapravo bio obvezni projekt kako bi se osigurao kontinuitet teritorija EU i pred tim zahtjevom svi su bošnjački prigovori i pokušaji opstrukcije gradnje mosta s lakoćom odbijeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostatak kolumne možete pročitati na Lider Mediju.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.