Blagdan je Velike Gospe. Deseci tisuća vjernika hodočaste u marijanska svetišta diljem Hrvatske. U Mariji Bistrici, najvećem hrvatskom marijanskom svetištu, očekuje se oko 50 tisuća hodočasnika. Mnogi su se već sinoć uputili i prema drugim svetištima – Trsatu, Sinju, Aljmašu, Krasnom. HAK upozorava vozače da posebno paze zbog grupa hodočasnika.
Povećana je gustoća prometa prema moru, osobito između čvorova Lučko i Zadar istok smjeru juga te u smjeru Rijeke, a iz HAK-a pozivaju vozače na oprez zbog kolona hodočasnika koje se kreću prilaznim cestama idući prema Marijanskim svetištima, uz blagdan Velike Gospe.
Vjernici stižu u svetišta
Osim u Mariji Bistrici, tisuće vjernika očekuje se i u Sinju, Trsatu, ali i u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrpolju i Aljmašu.
Vjernici u 320 godina staro Svetište Majke Božje Aljmaške dolaze od zore, a neki su tu stigli i noćas. Dolaze autobusima, pješke, biciklima, automobilima. Najviše ih je iz Osijeka, ali stižu i iz cijele Slavonije i iz drugih dijelova Hrvatske, prenosi HRT.
Velika Gospa je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Gospa i Hrvati
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
>Uznesenje Blažene Djevice Marije na Nebo ili Velika Gospa – ‘Žena odjevena Suncem’
Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078.
Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.