Vlada bi u četvrtak na sjednici trebala dati negativno mišljenje na prijedlog 54 saborska zastupnika, mahom iz oporbe, koji traže da se sva braniteljska prava objedine u jedan zakon koji bi imao ustavni karakter.
Negativno mišljenje Vlade
Saborski zastupnici traže da se Vladu zaključkom obveže da Hrvatskom saboru, uz jedinstveni zakon o pravima branitelja koji bi imao ustavni karakter, predloži i izmjene svih zakona koji uređuju braniteljska i prava članova njihovih obitelji, a radi usklađivanja sa spomenutim zakonom.
Predloženi zaključak o načinu reguliranja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji potpisali su zastupnici HDZ-a, HDSSB-a, HSS-a, HSP AS-a, DC-ova Vesna Škare Ožbolt, nezavisni Jadranka Kosor i Branko Vukšić te SDP-ov Franko Vidović.
U negativnom mišljenju Vlade, objavljenom uz dnevni red sutrašnje sjednice, stoji kako Vlada smatra da se donošenje Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u kojem bi bila objedinjena sva njihova prava, ne može prihvatiti jer prijedlog nije dovoljno potkrijepljen analizom i ocjenom stanja.
Ne postoji temelj da se Vladu obveže da Saboru predloži donošenje takvog zakona
Vlada smatra kako ne postoji temelj da ju se obveže da Saboru predloži donošenje takvog zakona dok se ne izvrši analiza stanja i ocijeni stanje ostvarivanja prava hrvatskih branitelja, s posebnim osvrtom na ostvarivanje prava branitelja i članova njihovih obitelji koja su predviđena drugim propisima.
Vlada također smatra da ne postoji potreba da ju se unaprijed obveže da Hrvatskom saboru predloži donošenje izmjena i dopuna svih zakona koji reguliraju prava branitelja i članova njihovih obitelji, s obzirom na to da je riječ o redovitom, obveznom postupku usklađivanja unutarnjeg zakonodavstva i redovitim obvezama Vlade.
Vlada je mišljenja i da ne postoji pravni temelj, odnosno ustavna osnova, da ju se obveže da Saboru predloži donošenje Ustavnog zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji sve dok ne stupe na snagu promjene Ustava kojim bi se predvidjelo donošenje rečenoga Ustavnog zakona. Ustav, naime, pojašnjava Vlada, poznaje dva ustavna zakona – Ustavni zakon o Ustavnom sudu i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.