Država će građanima s poplavljenih područja platiti izradu novih osobnih dokumenata, subvencionirat će tri mjeseca 50 posto plaće zaposlenika onih tvrtki koje ne mogu raditi, HEP će financirati provjeru ispravnosti instalacija, a učenici će maturu moći polagati naknadno, neke su od mjera koje Vlada poduzima kako bi sanirala štete na istoku Hrvatske.
Na izvanrednoj sjednici Vlade u Županji, posvećenoj pomoći poplavom stradalih područja, danas je tako doneseno osam odluka za pomoć ugroženom stanovništvu.
Hrvatske ceste Vlada je zadužila da osiguraju 100 milijuna kuna interventnih sredstava za sanaciju poplavama uzrokovanih šteta na javnim i nerazvrstanim cestama.
Riječ je isključivo o županijskim i općinskim cestama, a Hrvatske ceste će iz svojih redovitih sredstava sanirati državne ceste, objasnio je ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Po povlačenju vode ustanovit će se stvarno stanje i krenuti u obnovu cesta, a ako štete budu veće Hrvatske ceste će i drugim rebalansom osigurati potreban novac, dodao je.
Država se odriče 25 posto naknade za zakupnine, naknade za dugogodišnji zakup, naknade za dugogodišnji zakup ribnjaka i naknade za koncesije za ovu godinu, a isto se predlaže i jedinicama lokalne samouprave (10 za županije i 65 posto općine i gradovi). Odluka se odnosi na općine Gunju, Vrbanju, grad Hrvatsku Kostajnicu te Pleternicu (za naselja Gradac, Pleternica i Brodski Drenovac). Riječ je o 10 tisuća hektara zemljišta u vlasništvu države, naveo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Pomoći će se i poljoprivrednim proizvođačima te će na teret proračunske zalihe Ministarstvo poljoprivrede nadoknaditi štetu za izgubljeni stočni fond, a riječ je o pomoći za oko 200 poplavljenih farmi. U ovom trenutku odluka se odnosi na općine Gunju, Drenovci, Vrbanju, Hrvatsku Kostajnicu i Peternicu (za naselja Gradac, Pleternica i Brodski Drenovac).
Ministar Jakovina zadužen je da sukladno razvoju situacije utvrdi točan popis naselja u općinama Vukovarsko-srijemske županije na koje će se te dvije odluke odnositi.
Također, država će pomoći i poljoprivrednim proizvođačima na tim područjima u provedbi naknade sjetve te im osigurati potreban poljoprivredni repromaterijal (sjeme, gnojivo i gorivo).
Na teret državnog proračuna izdat će se i osobni dokumenti (osoba iskaznica, putovnica, isprave o vozilima…) osobama koje su na područjima izravno pogođenima poplavama.
Stanovništvu poplavljenih područja iz robnih rezervi Vlada će pomoći s po 1500 komada poljskih ležajeva, jastučnica, jastuka, deka, vreća za spavanje te u hrani s oko 1,5 tona svinjetine, tonu junetine, 11,65 tona mesnih konzervi, 3 tone ribljih konzervi, 10.000 komada suhih obroka te više od tisuću komada dječjih obroka, a vrijednost te jednokratne pomoći je veća od 2,77 milijuna kuna.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak naglasio je i da će HEP sanirati visoko i nisko naponsku mrežu na poplavljenim područjima te će na trošak HEP-a biti ispitivana ispravnost instalacija u poplavljenim kućama, kao i postavljanje priključnog ormarića tamo gdje je potrebno. Procjenjuje se da će za to trebati 25 milijuna kuna, a odluku će, najavio je Vrdoljak, donijeti Skupština HEP-a.
Vlada je Županju odredila Regionalnim centrom za prihvat i distribuciju humanitarne pomoći prikupljene za područja ugrožena poplavama.
Novcem državnog proračuna obnovit će se sve obiteljske kuće i objekti namijenjeni za stanovanje na poplavljenom području Vukovarsko-srijemske županije, koji su pretrpjeli građevinska oštećenja.
Premijer Zoran Milanović kazao je kako je riječ o šteti nastaloj na privatnoj imovini, koja će se obnavljati nakon što se utvrde kriteriji i što se treba sanirati.
Pričekat ćemo da se voda povuče, a onda struka stupa na djelo, kazao je Milanović i dodao da se Hrvatska u obnovi prvenstveno morati osloniti na vlastite snage, “a iz EU, što dobijemo – dobijemo”. “Ne priželjkujem da šteta bude velika pa da onda dobijemo sredstva iz EU, radije bih da je šteta manja”, kazao je premijer.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Vlada je zadužila za formuliranje i podnošenje zahtjeva za povlačenje novca iz europskih fodova i međunarodnih organizacija za pomoć u saniranju i obnovi područja pogođenih katastrofalnim poplavama, te koordinaciju aktivnosti u svrhu korištenja tih sredstava.
Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je da se Hrvatska može prijaviti za novac iz Europskog fonda solidarnosti. “Ako šteta bude procijenjena na 0,64 BDP-a, odnosno 254 milijuna eura onda je možemo tražiti samostalno i prijaviti se u taj fond, ali može se prijaviti i vezanom prijavom ako se Srbija, koja je kandidat za EU, kvalificira za tu prijavu”, kazala je.
Sredstva iz tog fonda mogu se koristiti za već potrošena sredstva, kao i za aktivnosti koje još nisu započele, navela je. Dodala je da se Hrvatska može prijaviti i za novac iz koordinacijskog mehanizma UN-a “gdje podnosimo listu prioriteta”, kao i u Ured za koordinaciju humanitarne pomoći UN-a, a “vezano uz stanovništvo koje je napustilo kuće”.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izvijestio je da će se tvrtkama s poplavljenih područja koje ne mogu raditi pružiti potpora za očuvanje radnih mjesta u vidu subvencije 50 posto plaće tri mjeseca.
Ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović izvjestio je o mogućnosti naknadnog polaganja mature za učenike s poplavljenih područja, čak i u jesenskom roku, te naveo da će se s izdavačima razgovarati kako bi svi učenici s ugroženih područja dobili besplatne udžbenike za iduću školsku godinu.
MUP-u i MORH-u Vlada je na teret proračunske zalihe odobrila pokriće svih troškova (u ljudstvu, tehnici te materijalnih troškova) nastalih radi pružanja pomoći stanovništvu na područjima izravno pogođenom poplavom.
“Posao nas tek čeka”, zaključio je premijer Milanović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa