Vlada je u četvrtak objavila plan kojim bi se trebale riješiti makroekonomske neravnoteže, zbog kojih je Hrvatskoj prijetilo pokretanje korektivnog postupka od strane Europske komisije, a u planu se navodi niz reformi i mjera te rokovi za njihovo provođenje.
“Vlada RH svjesna je značajnih makroekonomskih neravnoteža u svom gospodarstvu, koje zahtijevaju poduzimanje odlučnih aktivnosti s naše strane. U tom smislu, pokrenut je otvoren i konstruktivan dijalog s Europskom komisijom što je rezultiralo zajedničkim konsenzusom vezano uz snažnu odlučnost u provođenju niza politika i mjera potrebnih za osiguravanje održivih javnih financija, korekciju postojećih makroekonomskih neravnoteža i jačanje potencijalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, stoji u priopćenju, objavljenom na web stranici Vlade.
Ekonomski program Vlade podrazumijeva ulaganje napora u dva ključna područja: stabilizaciju javnog duga i primjerene strukturne mjere, navodi se dalje.
Sama stabilizacija javnog duga temeljit će se na trodijelnom pristupu kroz fiskalnu konsolidaciju temeljenu na smanjenju proračunskog manjka i njegovoj putanji prema održivim razinama: aktivaciju imovine u državnom vlasništvu koja može izravno smanjiti nominalni dug i poticanje gospodarskog oporavka.
“Posebni izazov kojeg smo svjesni jest potreba preciznog definiranja mjera gospodarske politike u svrhu poštivanja načela fiskalne konsolidacije koja ne djeluje negativno na rast”, kaže se u priopćenju.
U tom pogledu, Vlada je donijela niz odluka vezano uz novi proračun, usprkos postojećim fiskalnim izazovima. Tako je u 2016. godini Vlada odlučila zamrznuti sve kategorije rashoda koje doprinose fiskalnom manjku na razini izvršenja proračuna iz 2015. godine.
Ti će napori rezultirati planiranim smanjenjem manjka opće države, sukladno metodologiji ESA 2010, na razinu ispod 3 posto BDP-a ove godine, i na taj način doprinijeti stabilizaciji javnog duga kao udjela u BDP-u.
Nadalje, Vlada će usmjeriti svoje prioritete na program strukturnih reformi prvenstveno u područjima kao što su upravljanje javnim financijama, zdravstvena skrb, tržište rada, javna uprava, unaprjeđenje investicijske klime i smanjenje opterećenosti poduzeća kao i povećanje apsorpcije EU sredstava.
Zakon o fiskalnoj odgovornosti u 3. tromjesečju
Vezano uz upravljanje javnim financijama, nacrt Zakona o fiskalnoj odgovornosti dostavljen je službama Komisije u srpnju 2015., nakon čega su u rujnu uslijedili prijedlozi i komentari Komisije. Nadležne stručne službe izmijenit će postojeću verziju nacrta Zakona o fiskalnoj odgovornosti na temelju prethodno spomenutih komentara, naročito u pogledu jačanja neovisnosti Odbora za fiskalnu politiku i osiguravanja potpune dosljednosti domaćih fiskalnih pravila s odgovarajućim okvirom Europske unije.
Usvajanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti planira se u trećem tromjesečju 2016.
U srpnju zakon o državnoj reviziji, u svibnju strategija upravljanja javnim dugom
Prijedlog Zakona o Državnom uredu za reviziju koji propisuje sankcije za nepostupanje po njegovim preporukama već je pripremljen. Javna rasprava započet će u ožujku 2016.,, a njegovo se usvajanje planira za sredinu srpnja 2016., kaže se u priopćenju.
Prijedlog Zakona o unutarnjoj financijskoj kontroli u javnom sektoru je pripremljen i Sabor ga je usvojio u srpnju 2015., s primjenom od siječnja 2016. Taj zakon jača sustav unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i proširuje njegov opseg i na tvrtke u vlasništvu središnje i lokalne države.
Strategija za upravljanje javnim dugom bit će izrađena u svibnju, nakon podnošenja Programa konvergencije i Nacionalnog programa reformi, te će pokrivati trogodišnje razdoblje, a redovito će se ažurirati svake godine, najavljuju iz Vlade.
Do trećeg tromjesečja 2016. ojačat će se i organizacijska jedinica za upravljanje dugom kako bi se osiguralo odgovarajuće dugoročno planiranje.
“U ovom smislu također planiramo poduzeti detaljnu analizu poreznog sustava uključujući i uvođenje poreza na nekretnine. U tom pogledu, u sljedećih dva tjedna osnovat će se odgovarajuća radna skupina. Njihovi prvi rezultati vezano uz preliminarne analize poreznog sustava i preporuke trebali bi biti dostupni u trećem tromjesečju ove godine”, navodi se u priopćenju.
Iz Vlade podsjećaju da su ustrojili i inicijalni okvir vrednovanja imovine, koji zahtijeva daljnju razradu i potvrđivanje odgovarajućim propisima.
Ključne radnje koje će se poduzeti ove godine uključuju usvajanje novog Zakona o komunalnom gospodarstvu koji će uskladiti metodologiju pomoću koje lokalne jedinice postavljaju visinu komunalne naknade i usvajanje propisa koji definiraju metodologiju vrednovanja imovine, oboje do trećeg kvartala 2016.
Početak reformi u zdravstvu za dva mjeseca
Zdravstveni sustav generira dugove već mnogo godina i oni su se mahom rješavali kroz proces financijske sanacije financiran iz državnog proračuna, kaže se dalje.
Zadnji krug financijske sanacije proveden je u iznosu od 3,2 milijarde kuna. Međutim, zdravstveni se sustav i dalje suočava s brojnim izazovima koji će se rješavati kroz niz mjera kako bi se postigle uštede i eliminirali dugovi do kraja 2018.
Prva mjera u tom pogledu odnosi se na reformu službi hitne pomoći i bolje usklađivanje pristupa hitnim službama s pristupom primarnoj zdravstvenoj skrbi. Provedba ove mjere započet će za dva mjeseca, stoji u priopćenju.
Druga mjera odnosi se na reformu bolničkog sustava kako bi se povećala učinkovitost i kvaliteta usluge. Provedba ove mjere započet će za devet mjeseci, kaže se u priopćenju.
Treća mjera odnosi se na modifikaciju postojećeg dopunskog zdravstvenog osiguranja i uvođenje novog tipa osiguranja za nestandardne zdravstvene usluge, u konzultaciji s relevantnim interesnim skupinama.
“Nadalje, također planiramo racionalizaciju i reorganizaciju nezdravstvenih djelatnosti, tj. administrativnih, financijskih, tehničkih i sigurnosnih službi do početka sljedeće godine. Štoviše, dodatni reformski napori koje namjeravamo provesti fokusirat će se na daljnju racionalizaciju rashoda, s naglaskom na bolnice. Glavni instrumenti koji će podržati ovaj cilj su: centralizirana javna nabava u bolnicama, stroža kontrola bolovanja i izdavanja recepata za lijekove, te informatizacija sustava”, navodi se u priopćenju.
Penalizacija ranijeg umirovljenja do kraja godine
Vlada namjerava provesti reformu mirovinskog sustava kako bi se osigurala primjena veće diferencijacije za one koji traže raniji odlazak u mirovinu.
“Planiramo povećati penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu do kraja godine. Dovršit ćemo popis zanimanja definiranih kao zahtjevne i opasne profesije te osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta i primjenjivih mirovinskih povlastica. Obje će se aktivnosti poduzeti do kraja godine”, najavljuju iz Banskih dvora.
Nadalje, planira se ubrzati proces izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene s promjenama u zakonodavstvu do kraja godine.
Planira se nastaviti i s mjerama Aktivnog tržišta rada. “Uz ove mjere, planiramo raditi i s Hrvatskom udrugom poslodavaca kako bismo pripremili programe cijeloživotnog učenja i sheme prekvalifikacije koje će ojačati zaposlenost u ključnim sektorima. Ove inicijative će se aktivirati u sljedećih šest do devet mjeseci. Ojačat ćemo i mehanizme nadzora i kontrole kako bi se smanjio i destimulirao neprijavljeni rad”, navodi se u priopćenju.
Povećanje učinkovitosti socijalnih naknada, minimalne naknade
Vlada planira nastaviti i s reformskim mjerama kojima je cilj povećanje učinkovitosti sustava socijalnih naknada, poticanje aktivacije neaktivnih i nezaposlenih osoba, jačanje transparentnosti sustava i povećanje primjerenosti naknada socijalne skrbi. Reforma će se oslanjati na uvođenje imovinskog cenzusa kao jednog od kriterija davanja naknada, navodi se.
Također će se usmjeriti na konsolidiranje sustava socijalnih naknada kroz uvođenje zajamčene minimalne naknade. Napori u tom području dalje će se produbiti kroz dodatnu konsolidaciju naknada, standardizaciju kriterija za dobivanje naknada, povezivanje službene evidencije za sve relevantne institucije na središnjoj i lokalnoj razini i kroz osnivanje one-stop-shop sustava. Ove se inicijative planiraju za treće tromjesečje 2016., kaže se u priopćenju.
Akcijski planovi za reformu javne uprave krajem travnja
Vezano uz reformu javne uprave, Vlada podsjeća da je usvojila Odluku o provedbi reformskih mjera za unaprjeđenje javne uprave. Ona propisuje da će se reforma provesti u tri glavna područja: učinkovita javna uprava usmjerena na korisnike/klijente, razvijeni ljudski potencijali za učinkovitu javnu upravu i digitalizacija javnih službi.
U svrhu definiranja reformskih ciljeva u specifične akcijske planove osnovana su tri povjerenstva, koja bi trebala pripremiti detaljne akcijske planove za provođenje reformskih mjera. Vlada bi ih trebala usvojiti do sredine travnja, kaže se u priopćenju.
“Reforme u tom području posebno će se usmjeriti na dovršetak prvog vala smanjivanja za devet agencija do kraja drugog tromjesečja 2016. Istovremeno ćemo raditi i na daljnjem utvrđivanju dodatnih agencija čiji se broj mora smanjiti do kraja godine”, najavljuje Vlada.
Vlada će poduzeti i opsežnu analizu i procjenu koja će rezultirati preraspodjelom nadležnosti i odgovornosti između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano uz njihove fiskalne kapacitete. Taj će proces unaprijediti učinkovitost u cjelokupnom javnom sektoru, kaže se u priopćenju.
Uz to, utvrdit će se i minimalni niz kriterija za broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave do četvrtog tromjesečja 2016.
Usklađivanje propisa o tržištu plina s EU propisima
Vlada će provesti potrebne promjene i u zakonodavstvu vezano uz energetiku, odnosno Zakon o tržištu plina i s njim povezane sekundarne propise, kako bi se uskladili sa zakonodavstvom EU. Nacrti tih zakona bi trebali biti sastavljeni do drugog tromjesečja 2016., a provedba bi trebala uslijediti od drugog kvartala 2017., kaže se dalje u priopćenju
Razrada novog Zakona o javnoj nabavi planira se za drugi kvartal 2016. i on će osigurati usklađenost s novim direktivama EU o javnoj nabavi, kojima će cilj biti pojednostavljenje formalnih postupaka za provođenje postupaka javne nabave. Taj bi Zakon trebao pomoći malom i srednjem poduzetništvu u uklanjanju poteškoća koje se odnose na veličinu ugovora, osigurati elektronički pristup svim relevantnim informacijama i smanjiti administrativnu opterećenost.
Uklanjanje prepreka za investicije
Unaprjeđenje uvjeta za investicijske prilike uklanjanjem preostalih regulatornih i administrativnih prepreka privatnim investitorima i unaprjeđenje cjelokupne poslovne klime provest će se u suglasju i koordinaciji s ostalim relevantnim Vladinim institucijama, navodi se dalje.
Vlada je poduzela i prve konkretne korake za smanjenje fiskalnog i administrativnog opterećenja za poslovanje.
“Planiramo nastaviti sa strukturnim reformama u ovom području nastavljajući provedbu mjerenja Modela standardnog troška u šest regulatornih područja – započinjući s poslovanjem, građevinom, sigurnosti na radu, obnovljivim izvorima energije, sanitarnim i zdravstvenim inspekcijama – i obvezujući se na postizanje 20 posto smanjenja u tim područjima u 2016. Nastavit ćemo raditi na ublažavanju restrikcija za regulirane profesije. Vlada je također čvrsto odlučila provesti dodatne rezove i smanjiti neporezna opterećenja za poduzeća kroz uklanjanje parafiskalnih nameta”, stoji u priopćenju.
Do kraja 2016. reforme u pravosuđu
Vezano uz unaprjeđenje učinkovitosti sustava pravosuđa u 2016., nakon početne analize, naglasak će biti na izmjenama procesnih pravila kojima je cilj usklađivanje sudske prakse, oslobađanje sudaca od obavljanja ne-sudskih poslova, smanjenje priljeva novih predmeta, skraćivanje trajanja procesa i smanjenje broja neriješenih predmeta.
“Očekujemo da ćemo osigurati sudske presude više kvalitete uz povećanu stručnost i brže procesiranje na način da se ojačaju upravljačke vještine kao i koordinacija uprava sudskih tijela, te jačanje kontrole rada i odgovornosti. Do drugog tromjesečja 2016. planiramo uvesti sustav ICMS za Visoki trgovački sud, što bi trebalo unaprijediti učinkovitost raspodjele tereta rada toga suda. Isti će se sustav uvesti i na Vrhovnom sudu do kraja 2016. Dovršetak uvođenja zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra dovest će do kraja 2016. do potpune elektroničke komunikacije u postupku zemljišnih knjiga, što će ubrzati i pomoći mnogim drugim postupcima odobravanja od strane države pružajući na taj način brže usluge svima”, navode iz Vlade.
Pojednostavljenje postupaka za dobivanje EU novca
U Vladi su svjesni da je učinkovito korištenje sredstava EU, i jačanje njihove iskorištenosti ključno za poticanje investicija i uklanjanje prepreka rastu i zapošljavanju.
“Naši su planovi povećati stopu apsorpcije EU sredstava žurno pojednostavljujući administrativne postupke i dajući potpore raznim tijelima u pripremi i provedbi projekata EU kroz pojednostavljenje različitih poslovnih procesa, posebno onih koji se tiču odabira aktivnosti i prioriteta kao i certifikacije upravljanja. Sljedeći je korak daljnje pojednostavljenje standardiziranih postupaka koje koriste tijela u sustavu upravljanja i kontrole, te usvajanje nove verzije Zajedničkih nacionalnih pravila u ožujku 2016.”, navode iz Vlade.
Jedan od prioriteta Vlade je i stvaranje Fonda za investicije u mala i srednja poduzeća od minimalno 500 milijuna eura, iskorištavanjem približno 250 milijuna eura predviđenog doprinosa za Europske strukturne i investicijske fondove iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020.
Fokus i na nenaplative kredite
Vezano uz financijski sustav, jedan od ključnih prioriteta jest rješavanje visoke razine nenaplativih kredita.
“Hrvatska narodna banka adresirat će ovo pitanje kroz tri ključna procesa. S jedne strane, usmjerit će se na nastavak prudencijalne računovodstvene i nadzorne politike, povećanje omjera pokrivenosti nenaplativih kredita, tako da se banke motiviraju za aktivniju naplatu ili prodaju nenaplativih kredita. Nadalje, planira se ponovo otvoriti rasprava s poreznim službama i bankama kako bi se pronašlo zadovoljavajuće rješenje za oporezivanje banaka kod otpisa kredita. Rješenje bi trebalo potaknuti banke da riješe značajan dio portfelja putem otpisa. Konačno, HNB će zajedno s bankama pokušati iznaći načine povećanja likvidnosti na tržištu nekretnina, kako stambenih tako i poslovnih”, kaže se u priopćenju.
Likvidnost je sada iznimno niska i trebala bi se unaprijediti postizanjem novog rješenja ‘čišćenja tržišta’, navode iz Vlade. Trebalo bi joj pomoći i ciljano unaprjeđenje uvjeta što bi povećalo spremnost ljudi da prihvate rizik dugoročnog financiranja.
“Takva unaprjeđenja, poput na primjer ne-regresnih stambenih kredita, proizvoda podjele rizika kamata, ograničenog osiguranja sposobnosti vraćanja kredita (nezaposlenost, invaliditet, i slično), trebala bi dobiti regulatornu potporu, potičući banke da ih koriste i češće stavljaju na tržište”, navodi se u priopćenju.
Smanjenje javnog duga aktivacijom državne imovine
Vlada planira aktivirati oko 500 milijuna eura kapitala preko Ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i koristiti te prihode za smanjenje duga. Navodi se da u okviru državnog portfelja postoji oko 4.500 stanova/ureda, zemljišta i oko 1.300 državnih poduzeća.
“Nastojat ćemo prodati zemljišta i stanove/urede do trećeg tromjesečja 2016. kako bismo aktivirali taj ‘neaktivni’ kapital. Uz to, poduzet ćemo i segmentaciju u svrhu identifikacije i analize koja su od 1.300 državnih poduzeća strateška i koja bi trebala biti privatizirana. Zajedno s time, osnovat ćemo organizacijsku jedinicu koja će pratiti provedbu u usporedbi s ciljevima za sve državne tvrtke. Uspostavit će se politika vođenja i upravljanja s naglaskom na uloge Odbora direktora i Upravljačkih timova za sva državna poduzeća do četvrtog tromjesečja 2016.”, kaže se u priopćenju.
Sve navedene reformske mjere vidljive su u prijedlogu proračuna za 2016. godinu, koji je Vlada prihvatila u četvrtak, a bit će detaljnije razrađene u okviru dva ključna strateška dokumenta – Programa konvergencije i Nacionalnog programa reformi, koje će Vlada dostaviti Komisiji u travnju, zaključuje se u priopćenju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa