U subotu će inicijativa “Narod odlučuje” predstaviti potpuno referendumsko pitanje koje će imati šest ili sedam zahtjeva za promjenu. Dok Vlada i HDZ kao najveća stranka vladajuće većine ne pokazuju interes za izmjene izbornog zakonodavstva, udruge koje su protestirale protiv Istanbulske konvencije ujedinjene u inicijativu “Narod odlučuje” sada će pokušati pokrenuti referendum kako bi se promijenio izborni zakon.
> Zašto GI Narod odlučuje referendumom želi uvesti 3 preferencijska glasa bez praga?
Drugi pokušaj
Svojevrsni nastavak ili drugi pokušaj referenduma nakon što je inicijativa “U ime obitelji” 2014. godine prikupila više od 380 000 potpisa za promjene izbornog zakona, ali tada je utvrđeno da taj broj prikupljenih potpisa ne iznosi 10 posto upisanih birača. Osim, dakle Željke Markić i njezine inicijative kao i udruga koje podupiru referendum, interes, ali s potpuno suprotnim težnjama pokazao je još i HDZ-ov veteran i stranački savjetnik šefa HDZ-a Vladimir Šeks. Dok Željka Markić i njezina ekipa žele omogućiti veći utjecaj birača na izborima, Vladimir Šeks zalaže se za učvršćivanje dvostranačja uz mogućnost prolaza još samo jedne stranke koja bi koalicijom s lijevicom ili desnicom omogućavala formiranje Vlade.
Potpuno referendumsko pitanje “Narod odlučuje” objavit će u subotu, a zasad su objavili tek tri od ukupno šest ili sedam zahtjeva za izmjenu izbornog zakona; tri preferencijalna glasa bez cenzusa od 10 posto, dopisno i elektronsko glasanje za birače u Hrvatskoj i izvan Hrvatske, te da manjinski zastupnici ne mogu odlučivati o formiranju Vlade i proračunu, dakle o temama koje se ne tiču strogo manjinskih prava. Ukidanje cenzusa od 10 posto značilo bi da bi bilo koji osvojeni broj preferencijskih glasova mijenjao poredak zastupnika na listi,sada na prvo mjesto iskače onaj zastupnik koji osvoji glasove u iznosu od 10 posto ukupnih glasova koje je dobila lista. Umjesto jednog preferencijskog glasa birač bi prođe li referendum, imao pravo na tri preferencijalna glasa, što znači da bi birači potpuno mogli preokrenuti redoslijed zastupnika na listi. Željka Markić objašnjava da bi se time spriječile i prijeizborne koalicije jer šefovi stranaka svojim partnerima ne bi mogli jamčiti prolazno mjesto na listi pošto bi ono ovisilo o preferencijskim glasovima.
“Na prošlim je izborima zahvaljujući preferencijskom glasu, a ne prolaznom mjestu na listi, u Sabor ušlo 11 zastupnika, a da nije bilo cenzusa od 10 posto, ušlo bi ih 30“, rekla nam je Željka Markić. Ovaj put bi 380 000 potpisa trebalo biti dovoljno za pokretanje referenduma jer je u međuvremenu sređen broj birača, kojih je sada oko 3,8 milijuna (a ne oko 4 milijuna kao 2014.).
“Referendumi su dobra stvar, no potpise provjerava Sabor koji odlučuje hoće li se uključiti Ustavni sud”, kaže ministar uprave Lovro Kuščević.
Željka Markić uvjerena je da će udruge okupljene u inicijativi “Narod odlučuje” uspjeti prikupiti te potpise, a na pitanje hoće li i Crkva, makar neformalno, pozivati na referendum, odgovorila je da to ne zna. Na pitanje koliko bi te izborne promjene pridonijele političkoj stabilnosti, budući da je osam manjinskih zastupnika bilo presudno za formiranje Vlade u posljednja dva izborna ciklusa, Željka Markić kaže da uloga izbornog zakona nije da nekome omogućuje nešto, nego da biračima omogući participaciju na izborima.
I dok se u vrhu HDz-a nisu oglašavali o mogućem referendumu, Vladimir Šeks u svoje je ime komentirao da se s predloženim izmjenama izbornog zakonodavstva uopće ne slaže.
Dobili preferencijski glas
“Te izmjene, osim dopisnog glasanje, ne vode stabilnosti političkog sustava, one bi dovele do atomizacije političkog tijela. To je samo prividna demokracija”, komentirao je Šeks. Napomenuo je da je vrlo osjetljivo dirati u položaj manjinskih zastupnika kada je riječ o tome da oni ne bi mogli glasati o sastavljanju Vlade i proračunu. Pritisak inicijative “U ime obitelji”, iako im je referendum tada propao utjecao je da tadašnja SDP-ova Vlada, premda se SDP kao i HDZ prvo tome opirao, ipak uvede jedan preferencijski glas na izborima za parlament. Hoće li udruge i sada natjerati vlast da izmijeni izborni zakon ili će to učiniti referendumom, što nije najbolja opcija intervencije u izborna pravila.
Podsjetimo, za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.
Građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.